Župan Goran Pauk prisustvovao je danas u Zagrebu na 34. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija.Uz raspravu o privremenom Planu rada za 2015. i Nacrtu novog Statuta Hrvatske zajednice županija, župani su razgovarali o mjerilima, kriterijima i postupcima financiranja udruga civilnog društva iz županijskih proračuna.
Na prijedlog župana Gorana Pauka u dnevni red su uvrštene još dvije točke. Jedna je da se Opća bolnica ‘Hrvatski ponos’ Knin prenamjeni u veteransku bolnicu, a druga se odnosila na Stratešku studiju o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.
Članovi izvršnog odbora podržali su inicijativu Šibensko-kninske županije kojom bi Opća bolnica ‘Hrvatski ponos’ Knin bila proglašena veteranskom bolnicom.
Opća bolnica Knin je po odredbama Zakona o sanaciji javnih zdravstvenih ustanova i Odluke Skupštine Šibensko-kninske županije u postupku Sanacije kojeg provodi Vlada RH i Ministarstvo zdravlja. U međuvremenu Ministarstvo zdravlja je u dva navrata donosilo ‘Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj’, takozvani Master plan bolnica, u travnju i u rujnu 2014. godine. Oba puta županije nisu bile uključene u izradu plana, premda se navedenim dokumentom bitno utječe na organizaciju bolničkog sustava u RH.
Nedavno je otvorena veteranska bolnica u sklopu Opće bolnice Zabok, a zadnjih dana je u medijima objavljeno da se po prijedlogu braniteljskih udruga i planu Ministrstva, možda realizira isto u Kninu i Vukovaru, o čemu Šibensko-kninska županija nema službenih informacija. Šibensko-kninska županija kao osnivač tražiti će od Ministarstva izvješće o tijeku postupka sanacije.
Obzirom na prostorne uvjete, položaj bolnice i simbolički značaj Knina uz Vukovar u Domovinskom ratu ideja o pokretanju veteranske bolnice u Kninu ima svoju logiku i opravdanje. Uz postojeće sadržaje bolnice, produženog liječenja i palijativne skrbi, veteranska bolnica, uz zdravstvenu skrb za veteransku populaciju, može biti i novi sadržaj koji bi doprinio reguliranju statusa i stanja u Bolnici za što je Županija kao osnivač iznimno zainteresirana.
Hrvatski župani raspravljali su i o velikoj opasnosti bušotina na Jadranu te mogućim posljedicama za krajobraz, kvalitetu života, turizam i ribarstvo. Jadranske županije uočavaju u samoj Strateškoj studiji nekoliko problematičnih područja. To se prvenstveno odnosi na utvrđenu udaljenost granice istražnih područja od 10 km od obale te 6 km od vanjske linije otoka čime se uopće ne vodi briga o nacionalnom prirodnom blagu, kao što je Nacionalni park Kornati.
Odlukama Vlade od 2. siječnja 2015. godine dodijeljeno je 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Tim odlukama je prethodilo prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu koje je zaključeno 3. studenog 2014. Sve to je odrađeno bez suglasnosti na granice predloženog istražnog područja od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave, a što je bila obveza sukladno Zakonu o istraživanju ugljikovodika. Osnovna primjedba župana je, da je prije svega trebalo izraditi strategiju integralnog upravljanja morskim područjem i provesti Stratešku procjenu utjecaja okvirnog plana i programa na okoliš.
Slijedom navedenog, jednoglasno su zaključili župani jadranskih županija da je potrebno argumentirati stavove Županija o prioritetima razvoja te odrediti da li je to turizam, ribarstvo, očuvanje prirode ili eksploatacija ugljikovodika.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk tražiti će da se 8, 10 i 11 polje definirano Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu izbaci iz istraživanja.
Sjednici je prisustvovala i Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike. Župani jadranskih županija tražili su da se prezentacija Studije održi u jadranskim županijama.
