Završena je istraga u slučaju višegodišnje isporuke nerealno jeftine HEP-ove struje mostarskom Aluminiju preko šibenskog TLM, koja bi mogla rezultirati trećom optužnicom protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, ali i obustavom postupka protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i bivših direktora HEP-a i TLM-a, Ivana Mravka i Ivana Koštana. Potvrde li se kroz nekoliko dana neslužbene informacije koje od početka godine cure iz USKOK-a, istraga započeta u svibnju 2010., istražitelje je dovela do zaključka da su svi ranije osumnjičeni u ‘strujnom krugu’, u kojem je HEP oštećen za 650 milijuna kuna, radili po izravnom nalogu bivšeg predsjednika Vlade, optuženog već i u slučajevima Hypo banka i Fimi media.
USKOK-ovi istražitelji zaključili su, navodno, i kako je odluka Vlade da se TLM proda hrvatsko-bosansko-austrijskom konzorciju bila raspravljena politička odluka u kojoj nema elemenata kaznenog djela. Poznato je, naime, kako se na početku istrage Polančecu, Mravku i Koštanu stavljalo na teret da su se udružili kako bi dogovorili prodaju TLM-a konzorciju Adrial za jednu kunu unatoč postojanju povoljnijeg ponuđača te tajnu opskrbu mostarskog Aluminija preko šibenskog aluminijaša povlašteno jeftinom HEP-ovom strujom.
PRIVATIZACIJA U NACIONALNOM INTERESU
Istragom je utvrđeno i da je isporuka subvencionirane struje Aluminiju, koji je dio rečenog konzorcija, bila predviđena ugovorom o privatizaciji TLM-a, a kako bi se, u nacionalnom interesu, pomoglo mostarskoj tvornici u kojoj rade Hrvati i o čijim proizvodima dobrim dijelom ovisi promet Luke Ploče.
Problem za HEP, a sutra vjerojatno i za Sanadera, nastupio je u trenutku kada je u trojni ugovor o isporuci subvencionirane struje uglavljena klauzula po kojoj se cijena električne energije vezuje uz cijenu aluminija na londonskoj burzi, a bez ikakve za HEP zaštitne klauzule. I sve unatoč navodnom protivljenju tadašnjeg direktora HEP-a Ivana Mravka, na inzistiranje tadašnjeg direktora Aluminija Mije Brajkovića i po direktnoj zapovijedi tadašnjeg predsjednika Vlade Ive Sanadera. Bivši je premijer, prema ranije objavljenim svjedočenjima Polančeca, Koštana i Mravka, još u rujnu 2006. godine, pola godine prije službene odluke o privatizaciji TLM-a i potpisa ugovora o isporuci struje, znao da se HEP protivi višegodišnjoj isporuci struje ispod tržišnih cijena od koje može nagomilati 20 milijuna eura gubitka godišnje, ali je tada samo zadužio TLM, Aluminij i HEP da nađu nekakvo rješenje.
ULOGA KREŠIMIRA ĆOSIĆA
Kako nikakvo rješenje nije nađeno do prosinca, Sanader je tada presudio da će cijena struje biti vezana uz cijenu aluminija na londonskom tržištu, baš kako je to od njega tražio Mijo Brajković, pa zadužio tadašnjeg zamjenika predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Krešimira Ćosića da bude koordinator prilikom sklapanja ugovora. Upravo je na Ćosićevu, kako je ranije svjedočio Mravak, prilično grubu intervenciju, iz ugovora izbrisana HEP-ova zaštitna klauzula da će, bude li državni elektrodistribucijski monopolist poslovao s gubitkom, isporuka struje TLM-u biti prekinuta. Ćosić se, tvrdio je Mravak, na njega izderao i doslovno mu naredio da izbriše tu klauzulu, što je ovaj poslije demantirao. Mravkovoj verziji, međutim, ako je dokument vjerodostojan, ide u prilog postojanje nacrta ugovora bez zaštitne klauzule, ali s opaskom tadašnjeg direktora HEP-a: ‘Napominjem da je i zamjenik predsjednika HEP-ova nadzornog odbora, gospodin Krešimir Ćosić dao svoj doprinos na izradi ovoga nacrta ugovora’.
U UGOVORU I DAIMLER
U možda najtežoj korupcijskoj aferi u koju je upletena bivša HDZ-ova vlast i premijer Ivo Sanader, isplivao je pred kraj istrage i novi moment – članak 22. spornog ugovora koji kaže da HEP jeftinu struju neće prodavati samo za potrebe proizvodnje aluminijske sirovine za TLM u Mostaru nego će njome podmirivati i dugove mostarskog Aluminija prema Daimleru do iznosa od 7 milijuna dolara godišnje. Kako je Mravak ispričao USKOK-u, Sanader je još 2004. godine s Daimlerovom tvrtkom Debis osobno pregovarao oko isporuke struje mostarskom Aluminiju, puno prije nego li su HDZ-ovci na sva zvona stali optuživati Račanovu koalicijsku vladu za korupciju prilikom nabavke vatrogasnih vozila istog tog njemačkog konzorcija.
