Ostvari li se ‘brzo i efikasno čišćenje’, najavljeno slanje u stečaj nelikvidnih tvrtki već u prvoj polovici započete godine, u Šibensko-kninskoj županiji bi, kako sada stvari stoje, bez posla moglo ostati 766 ljudi. Prema posljednjim podacima Financijske agencije, 31. listopada 2011. godine, upravo je toliko ljudi bilo zaposleno u 197 tvrtki kojima je, zbog neplaćanja dugova, račun u blokadi duže od 60 dana, što će reći da ispunjavaju zakonske preduvjete za otvaranje stečaja. Sve te tvrtke ukupno duguju nešto manje od 342 milijuna kuna, od čega daleko najveći dio otpada na tvrtke čiji je račun u blokadi duže od 360 dana, a takvih je tvrtki, s godinu dana blokiranim računom, i najviše u ukupnoj masi firmi koje ispunjavaju uvjete za otvaranje stečaja. Na najavljeni obračun s nelikvidnošću u režiji ministra financija Slavka Linića, koji je stečajevima rješavao nagomilanu nelikvidnost i u mandatu Račanove vlade, ovdašnji sindikalni prvaci, samorazumljivo, ne gledaju blagonaklono. Zdravko Burazer, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca, ne misli da će gospodarski oslabljenoj županiji donijeti išta dobra.
STEČAJEVI NAJČEŠĆE ZAVRŠE LIKVIDACIJOM
– Koliko god najavljene mjere možda i bile ekonomski i tržišno opravdane, držim da u županiji u kojoj je svako radno mjesto itekako važno, jer se nova radna mjesta gotovo i ne otvaraju, novi stečajevi mogu samo pogoršati ionako lošu gospodarsku sliku. Poučeni dosadašnjim iskustvom znamo da, u ogromnoj većini slučajeva, otvaranje stečaja u hrvatskim prilikama ne znači preustroj i nastavak poslovanja nego likvidaciju tvrtke i gubitak radnih mjesta. Držim da bi stečajevi trebali biti krajnje rješenje tamo gdje se ne može baš ništa napraviti, dok bi u onim tvrtkama gdje postoji mogućnost ozdravljenja trebalo pronaći model da se tvrtku osovi na noge bez stečajnog postupka – na tragu je šibenski sindikalac američkom modelu koji je spominjao i Linić, da se prije otvaranja stečaja vjerovnici, dužnici i država međusobno dogovaraju o preustroju. Nitko, međutim, ne spominje radnike, upozorava drugi viđeniji šibenski sindikalac, Svetislav Džale.
– Za to sam da se dovedu u red tvrtke koje generiraju nelikvidnost, jer je stanje na tržištu postalo neodrživo, ali smatram da nova vlada ne bi taj problem trebala lomiti preko koljena odnosno da se sve na kraju ne slomi na leđima radnika. Ako su stečajevi za takve tvrtke jedino moguće rješenje, u svakom slučaju bi određenim mjerama trebalo osigurati da radnici ne završe na Zavodu za zapošljavanje, odnosno da imaju neka primanja dok ne nađu drugi posao – ocjenjuje županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
‘FANTOMSKE’ TVRTKE DUGUJU 218 MILIJUNA KUNA
Prema posljednjim podacima Fine, 31. listopada 2011. godine, račun u blokadi duže od 60 dana, u Šibensko-kninskoj županiji imala je i 451 tvrtka bez i jednog zaposlenog. Te su ‘fantomske tvrtke’ ukupno bile dužne 218 milijuna kuna. Po dopunjenom Stečajnom zakonu, pokretanje skraćenog stečajnog postupka u takvim tvrtkama inicira Porezna uprava, a stečaj u njihovom slučaju automatski znači njihovu likvidaciju.
