Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, u intervjuu za Šibenski portal govorio je o važnosti predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, izazovu donošenja višegodišnjeg europskog proračuna, mogućnosti smanjenja sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i regionalne fondove, Europskom zelenom planu i Digitalnoj tranformaciji kao glavnim ciljevima Komisije u ovom mandatu. Također, otkrio je i kako gleda na migracijsku krizu, kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen te je li spremna za ulazak u Eurozonu.
Trenutno smo u drugom mjesecu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Zašto je predsjedanje važno za pojedinu državu članicu i njihove građane?
Predsjedanje je važno jer je izvrsna prilika za zemlju koja predsjeda da se prikaže u najboljem svjetlu. Također, iznimno je važno za zemlju koja predsjeda prvi put Europskom unijom, s obzirom da je Hrvatska nova, mlada članica Unije i tu je puno stvari koje moramo svi zajedno naučiti o hrvatskom narodu, kulturi, običajima, povijesti, ekonomskim prilikama. Zato je ovo izvrsna prilika da se Hrvatska predstavi ne samo u turističkom smislu, nego i kao zemlja u kojoj je moguće ostvariti poslovne prilike i uspjehe. Prilika je to i za ljude koji rade u Predsjedništvu da steknu iskustvo koje ne mogu naučiti nigdje drugdje osim praksom u ovom obliku. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom imat ćemo i bitna događanja kao što je ‘Zagreb Summit’ na početku svibnja.
Jedan od najvažnijih izazova u hrvatskom predsjedanju Europskim vijećem je i donošenje višegodišnjeg europskog proračuna. Proteklog tjedna propao je prvi pokušaj dogovora o proračunu. Koje su realne šanse da se tijekom hrvatskog predsjedanja on jednoglasno usvoji i što proračun zapravo donosi zemljama članicama?
To puno ovisi o fleksibilnosti i odgovornosti europskih vođa. Europski proračun je jedan od najvažnijih pitanja u kojima se odluke moraju donijeti jednoglasno, što znači da se sve države članice moraju složiti. Zato treba puno vještina kako bi se postigao dogovor, a proces pregovaranja traje više od 18 mjeseci i nadamo se da ćemo tijekom hrvatskog predsjedanja vidjeti neke pozitivne pomake. Naravno, ništa nije dogovoreno dok ne bude konačno i zato želim svu sreću Hrvatskoj u iznalaženju zajedničkog jezika s, primjerice, dvije suprotstavljene strane. Znate da postoje skupina zemalja koja se smatra netom uplatiteljicom u proračunu Europske unije i skupina koja iz europskih fondova koristi više sredstava nego što uplaćuje. Svrha Europskog proračuna između ostalog jest ‘konvergencija’ europskih društva odnosno dati potporu svima da dosegnu svoje potencijale, a cilj je pronaći zajednički jezik da se to ostvari.
Glavni prioriteti Europske komisije u ovom mandatu su takozvani Europski zeleni plan i Digitalna transformacija. Možete li nam reći više o njihovim ciljevima i kako ih Europa planira postići?
Komisija je započela s ambicioznim programom baziranim na šest glavnih prioriteta među kojima je ekonomski rast, koji bi trebao poboljšati standard naših građana, razvoj novih vještina i tehnologija, a sve to u skladu s našim vrijednostima o zaštiti jedine nam planete zemlje. Zeleni plan za Europu i Digitalna tranzicija su strategije rasta našeg gospodarstva ali i društva općenito. Donijet će inovacije koje će zamijeniti stare tehnologije štetne za klimu, pretoči će želju građana da se bore protiv klimatskih promjena u konkretne akcije. Da bi sve to bilo moguće, u novom europskom proračunu previđena su sredstva i posebni mehanizmi. Vjerujemo kako će te dvije strategije privući potrebne investicije iz privatnog i javnog sektora i da smo uspjeli stvoriti strateški okvir koji je u trendu sa suvremenim potrebama europskog društva. Jedan od prioriteta Komisije je i stvoriti jači utjecaj Europe na globalnoj gospodarskoj i političkoj sceni, ne smijemo si dopustit da kaskamo jer za to nema razloga, imamo talenta i resursa i to moramo iskoristiti. Zato se nova Europska komisija i naziva geopolitičkom komisijom, jer želimo vidjeti Europu ne samo kao najvećeg donora novca za razvoj ili kao zajednicu koja najviše pomaže u teškim uvjetima u svijetu, nego i kao Europu koja će biti prva među ‘igračima’ na svjetskoj gospodarskoj i političkoj sceni.
Prijedlog proračuna Europske komisije podrazumijeva smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i regionalne fondove. Kako će to utjecati na razvoj novih država članica?
Prije svega, idemo vidjeti kako će cijeli proces pregovaranja proteći. Izvorni prijedlog Europske komisije predviđa određene korekcije postojećeg budžeta. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da smo suočeni s jednim od najvećih izazova po tom pitanju, s obzirom da je Ujedinjeno Kraljevstvo kao jedan od najvećih uplatitelja napustilo Europsku uniju, stoga moramo vidjeti kako riješiti pitanje zajedničke poljoprivredne politike.
Je li izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije oslabio Uniju?
Baš naprotiv, vidjeli smo kako su ostale 27 države članice ostale ujedinjene u svojim stajalištima tijekom cijelog procesa kolokvijalno nazvanim ‘Brexitom’. To je bila odluka građana, a znamo da je Europska unija bazirana na vrijednostima i načelima koja njeguju građani i mi tu odluku poštujemo. Ovo je za nas bila važna lekcija i motivacija da dobro promislimo u kojem smjeru Europska unija želi ići. Zato je jedan od naših prioriteta da buduće odluke donosimo u konzultaciji s građanima koji su naravno zastupljeni u Europskom parlamentu ali i u neposrednoj komunikaciji na ‘Konferenciji o budućnosti Europe’. Građanima Europske unije nudimo još jednu platformu gdje mogu iznijeti svoje stavove i mišljenja i od njih želimo čuti u kojem smjeru žele da ide Europa kako bi bila još jača.
Što je sa zemljama kandidatkinjama za ulazak u Europsku uniju? Dio njih ispunio je preduvjete za predpristupne pregovore i s pravom očekuju pomake po tom pitanju. Mogu li ih očekivati uskoro?
Po tom pitanju možemo očekivati pozitivne pomake u nadolazećim mjesecima. Mislim da s objavom nove metodologije koju je Europska komisija predstavila prije dva tjedna napravljen je korak u dobrom smjeru i nadamo se kako će uskoro doći do pomaka u tom procesu. Nova metodologija šalje dobre signale zemljama u regiji koje očekuju postati članice Unije jednog dana. Uvođenje zemalja iz regije u Europsku uniju je prioritet, jer ne može postojati sigurnost i zaštita u Uniji bez širenje stabilnosti i zaštite u regiji.
Migracijska kriza ne jenjava. S proljećem se obično pojačava priljev migranata, a već je velik broj njih zaustavljen na granicama Bosne i Hercegovine. Koji je vaš odgovor na migracijsku krizu, odnosno kako Europska unija planira riješiti taj problem?
Trenutno upravljamo s procesom migracija i mislim da ne možemo govoriti o krizi. Sada smo u mnogo boljoj situaciji nego kada je kriza počela 2015. godine kada nismo bili spremni za takvu krizu. Sada smo pripremljeniji, stvorili smo mehanizme koje nam pomažu da migracije stavimo pod kontrolu. Sa svim ovim mjerama možemo situaciju održavati normalnom, međutim, moramo redefinirati, poboljšati i elaborirati novu strategiju, što je vrlo kompliciran i delikatan zadatak. Određene članice imaju svoje ideje, neke čak ne žele nositi teret migracijske krize, za razliku od država članica koje su na granici i s tim se suočavaju svakodnevno. Primjerice, Hrvatska ima najdulju kopnenu granicu EU-a koju trenutno štiti svojim snagama. Nadam se da će se uskoro pokrenuti revizija Dublinske uredbe i da ćemo dodatno osnažiti Europsku graničnu i obalnu stražu kako bismo imali efikasni mehanizam za odgovor na migrantske izazove.
Hoće li migracijska kriza ubrzati premještanje Schengena na vanjske granice Hrvatske? Kada Hrvatska može očekivati ulazak u Schengen?
Hrvatska je izrazila želju za ulazak u Schengen, a sad je odluka u rukama europskih čelnika. Ne bih povezivao migraciju i želju Hrvatske da se pridruži Schengenu.
Je li Hrvatska spremna za ulazak u Eurozonu?
Hrvatska je na dobrom putu i sustavno se priprema za ulazak u Eurozonu. Postoje uvjeti koje se moraju ispuniti, stoga se nadamo da će na ljeto ove godine Hrvatska primiti pozitivan odgovor i ući u takozvanu ‘sobu za čekanje na Eurozonu’, odnosno ERM II (Exchange Rate Mechanism = Europski tečajni mehanizam). Država mora pratiti određene reforme i vidjeti jesu li te reforme stabilne u iduće minimalno dvije godine. Banke i ekonomski sektor idu u pravom smjeru, a eventualno nakon tog minimuma od dvije godine, mogli bismo čestitati Hrvatskoj na ulasku u Eurozonu. Europska centralna banka i Hrvatska narodna banka imaju najvažniju ulogu u ovom.
Koja je uloga Predstavništva Europske Komisije? Kako ono pomaže pojedinoj državi članici?
Naša uloga ima više smjerova, s jedne strane smo oči, uši i glas EU Komisije, a s druge strane smo oni koji upoznaju građane, objašnjavaju zašto je važno da su dio Unije i koje im prednosti nosi članstvo. Kod predsjedanja, radimo najviše na prezentiranju kako bi građani shvatili što radimo i zašto je bolje biti član Europske unije, a ne biti izvan te zajednice. To radimo uz pomoć mreže Europskih informacijskih centara diljem Hrvatske kao što je Europe Direct Information Centar u Šibeniku. Oni su naše antene, produžene ruke jer su najbliži lokalnim zajednicama i mogu bolje formulirati poruke koje im želimo prenijeti.
