Veliko istraživanje o poznavanju kohezijske politike i EU fondova

Poražavajuća činjenica: Samo 3 posto građana naše županije zna šta je kohezijska politka, a više od pola nikad nije ni čulo za to

Foto: Nino Milin
Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Istraživanje, koje je za provedu projekta Šibenskog portala ‘EU ŠibAJ TV’, izradila agencija Promocija plus pokazalo je da samo tri posto građana Šibensko-kninske županija zna što je kohezijska politika, a 60 posto ispitanika nije uopće čulo za to, dok ih je 40 posto čulo samo za izraz kohezijska politika Europske unije. Opći cilj istraživanja, inače, bio je utvrditi informiranost i stavove građana Šibensko-kninske županije o kohezijskoj politici i fondovima Europske unije.

Istraživanje je, inače, provedeno na slučajno stratificiranom uzorku od 600 punoljetnih ispitanika s prebivalištem na području Šibensko-kninske županije. Od njih 600, 426 je ispitano putem interneta, a ostali preko telefona. Također, natpolovična većina ispitanika, njih 56 posto, ne zna tko može biti prijavitelj za sredstva iz fondova EU.

Prema zaključcima istraživanja, za ispitanike je svrha kohezijske politike EU velika nepoznanica. Očekivano, čuti i znati odnosno razumijevati što se ‘krije’ izraza kohezijska politika Europske unije nije ista stvar. Od ukupnog udjela ispitanika koji su čuli za izraz kohezijska politika Europske unije, njih osam posto upoznato je sa svrhom kohezijske politike. Promatra li se taj pokazatelj na razini ukupnog uzorka od 600 ispitanika onda je udio ‘upoznatih’ tek tri posto. Ostali, čak njih 58 posto uopće nemaju ideju o svrsi kohezijske politike, o njoj imaju pogrešnu ili nedovoljno jasnu predodžbu, a povezuju je  s jedinstvenom politikom, spajanjem-povezivanjem, snažnijom suradnjom država članica i drugo.

Istraživanje je pokazalo i da natpolovična većina ispitanika, njih 56 posto, ne zna tko može biti prijavitelj za sredstva iz fondova EU, 21 posto navodi kako prijavitelji mogu biti tvrtke, 18 posto fizičke osobe odnosno građani, 10 posto poljoprivrednici, sedam posto udruge, šest posto obrti, četiri posto županije, gradovi i općine i drugo.

Većina ne zna kome se obratiti za informacije 

Na pitanje znaju li koja se projektna područja odnosno teme financiraju sredstvima iz fondova Europske Unije, 30 posto ispitanih navodi poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Sva su ostala područja prepoznata u značajno manjem udjelu kao primjerice kultura s 11 posto ili poduzetništvo s osam posto koliko i infrastruktura.

Većina ne zna ni kome se obratiti za dodatne informacije o EU fondovima, a oni koji ‘znaju’ obratili bi se matičnom gradu, općini ili županiji. Gotovo dvije trećine ispitanika, njih 65 posto ne zna kome bi se obratili od postojećih institucija na cijelom području Šibensko-kninske županije ako bi željeli saznati općenito više informacija o fondovima EU odnosno uvjetima prijave za ta sredstva. Zanimljivo, tek dva posto ispitanika potražilo bi ‘pomoć’ županijske razvojne agencije.

Televizija i internet, dvije su dominantne ‘točke’ aktualnog i poželjnog načina informiranja o kohezijskom politici i fondovima EU. Po 21 posto ispitanika informira se putem televizije i interneta općenito dok su svi ostali  kanali informiranja zanemarivo zastupljeni, pokazalo je istraživanje.

Za većinu najodgovornija Šibensko-kninska županija

Među ispitanicima, 34 posto njih, Šibensko-kninsku županiju smatra najodgovornijim dionikom kad je u pitanju informiranje građana županije o kohezijskoj politici i fondovima EU dok 26 posto njih  najodgovornijim svoj grad ili općinu. Izvjestan je stav kako županija ima izraženu potrebu za korištenjem sredstava iz EU fondova uz jasnu većinu koja smatra kako se time može poboljšati život građana u županiji. 90 posto ispitanika slaže se tvrdnjom kako Šibensko-kninska županija ima izraženu potrebu za korištenjem sredstava iz fondova, dok se 68 posto ne slaže s tvrdnjom kako se, financiranjem projekata kroz fondove EU, ne može osigurati bolji život građana Šibensko-kninske županije. Većina je nezadovoljna i time kako ih Županija odnosno grad ili općina informiraju o uvjetima i mogućnostima EU fondova. Otprilike je svaki drugi ispitanik nezadovoljan informiranjem od matične jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Percepcija učinkovitosti povlačenja sredstava Hrvatske i Šibensko-kninske županije na razini ‘trojke’ uz nijansu bolju ocjenu učinkovitosti županije Kad je u pitanju ocjena učinkovitosti povlačenja sredstava najviše ocjene odličan dalo je 10 posto ispitanika, vrlo dobar 21, a dobar 31 posto njih., Najslabije, nedovoljan dalo je njih 11, a dovoljan 12 posto. Najčešća je ocjena dobar, koju je dalo 35 posto anketiranih.

Obnova tvrđava u Šibeniku uvjerljivi broj jedan kad je u pitanju prepoznatljivost realiziranih EU projekata na području Županije. Zahvaljujući obnovi tvrđava u Šibeniku, koje su najprepoznatljviji znakovi realiziranih projekata financiranih iz fondova EU, kulturni su projekti na prvom mjestu prema prepoznatljivosti na području Šibensko-kninske županije.

Promatrajući sve odgovore, jedan od zaključaka istraživanja da su dva značajno prepoznata područja realizacije, a to su kultura i komunalna infrastruktura.

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.