Zbog velike stope nezaposlenosti, Općina Kistanje bilježi najveći broj socijalno ugroženih, a proporcionalno broju stanovnika. Čak 525 obitelji korisnici su socijalne pomoći koja se, ovisno o broju članova obitelji, u prosjeku kreće u iznosu od 1600 kuna mjesečno. U samim Kistanjama živi točno 250 obitelji Hrvata doseljenih iz Janjeva, ili točnije, u Kistanjama ukupno živi 1250 Janjevaca (premda podacima župnog ureda o blagoslovu kuća). Od rečenog broja čak 140 obitelji živi od socijale, dok su ostale životnu egzistenciju uglavnom pronašle kroz trgovačko-zanatske obrte.
Od 525 socijalno ugroženih obitelji, tvrdi Roko Antić, predstavnik Janjevaca u Općinskom vijeću Kistanje, 385 obitelji je srpske nacionalnosti, koji su također korisnici pomoći Centra za socijalnu skrb u Kninu.
NA GLASANJE STIŽU AUTOBUSIMA
Međutim, više od polovine, navodi Antić, točnije 200 obitelji koje svaki mjesec redovito primaju socijalu od 1600 kuna, a ne žive na području općine Kistanje, već su stalno nastanjeni u drugim državama. Najviše ih je u BIH (Republici Srpskoj), u Drvaru, Grahovu i Banja Luci, a dio ih živi u Srbiji.
Po riječima Antića, nije teško izračunati da se za isplatu socijalnih pomoći žiteljima koji obitavaju izvan granica Republike Hrvatske, iz državnog proračuna godišnje potroši blizu četiri milijuna kuna.
– Svi oni pojavu se automobilima bosanskih i srbijanskih registracija jednom mjesečno u Kistanjama ,kada se isplaćuje socijala. Podignu novac na poštanskom šalteru i natrag u svoje mjesto življenja izvan granica Hrvatske. Pojavu se oni u velikom broju i redovito na lokalnim izborima, tako će biti i u nedjelju kada su izvanredni izbori za načelnika općine. Zbog postojećih zakona, premda ne žive u Kistanjima, građani srpske nacionalnosti imaju pravo glasovati. Na taj način o tome koje će vladati u Kistanjama, a time i o sudbini Janjevaca, odlučuju ljudi iz drugih država. Janjevaca u Kistanjima s pravom glasa ima 600-tinjak, a zajedno sa Srbima koji stvarno žive na području općine, broj birača ne prelazi dvije tisuće. Međutim, na biračkom popisu je oko pet tisuća glasača i kad su izbori, u Kistanje i okolna sela, stigne i do dvadeset autobusa s glasačima – kaže Roko Antić, vijećnik HDZ-a u Općinskom vijeću Kistanje, dodajući kako iz tog razloga predstavnici Janjevaca nikako ne mogu participirati u vlasti, jer dobiju manje glasova, pa načelnik općine postane iz stranke srpskog predznaka.
OPĆINA APSURDA
S još jednog aspekta postojeći izborni zakon ne ide na ruku Janjevcima. Naime, da bi neka nacionalna zajednica u nekoj općini imala zajamčeno pravo na donačelnika, treba imati 15 posto ukupnog biračkog tijela. No, kako je Janjevaca oko 600 s pravom glasa, a na biračkom popisu je pet tisuća osoba, to oni ne ispunjavaju potrebitu kvotu od 15 posto i ostaju bez donačelnika općine.
– Vidite, od 300 učenika kistanjske osnovne škole, 270 ih dolazi iz janjevačkih obitelji, a tek 30 iz srpskih. Kod prvašića, 22 su janjevačka učenika, a samo dva srpska. Sve su to parametri koji govore, tko zapravo nastanjuje Kistanje. No, kad su izbori, zbog tisuću uvoznih glasova, Janjevci ostanu u manjini i ne mogu obnašati vlast. Zbog izbornih pravila, a i zbog socijala koje se isplaćuje nestanovnicima Kistanja, ova naša općina postala je općina apsurda. U ovom tjednu pred nedjeljne izbore, nema nikoga od službenih osoba u općinskoj uprav. Rastivoj Bezbradica, v.d. načelnik općine, trenutno je po Bosni i Srbiji, agitira kod svojih birača i zauzet je poslovima oko njihova prijevoza na dan izbora. A nakon što je bivši načelnik Rončević izgubio mandat radi promjene prebivališta, Bezbradica, čim ga je naslijedio kao vršitelj dužnosti doizbora, podignuo je sebi plaću s četiri na osam tisuća kuna, uz potporu vijećnika SSDS-a koji imaju većinu u Općinskom vijeću. Sve se svodi na osobnu korist i te srpske čelnike nije briga za boljitak Kistanja i njihovih žitelja, a u konačnici najviše ispaštaju Janjevci – rekao je Roko Antić, inače, predstavnik Janjevaca i kandidat HDZ-a za načelnika na izborima, koji se održavaju u nedjelju, 11. veljače.
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB: Ne dijelimo korisnike po nacionalnosti!
– Naša ustanova ne dijeli korisnike socijalne pomoći po nacionalnosti. Navodi da se njome koriste građani koji ne žive na području općine Kistanje, najobičnije su špekulacije. Periodično radimo reviziju korisnika i za koje utvrdimo da žive izvan granica Hrvatske, obustavimo isplatu – kaže Ivana Jakelić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Kninu.
