Boravak ministra Olega Butkovića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića i stručnjaka s Fakulteta prometnih znanosti u Šibeniku bio je prilika da se iz prve ruke čuju odgovori politike i struke na sve prigovore stanovnika Zatona, Rasline i Kaprija na prometna rješenja s kojima, najblaže rečeno, nisu zadovoljni.
– Budući da su mještani Zatona i Rasline pisali i mom Ministarstvu ja sam obavio razgovor s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem, a ovdje su i predstavnici Prometnog fakulteta koji mogu reći nešto više oko toga. Nama je interes da se na cesti D8, kada je u pitanju Šibenik i sva okolna mjesta koja gravitiraju toj cesti, traže i grade rješenja koja su funkcionalna i koja će doprinijeti sigurnosti prometa i poglavito da u turističkoj sezoni smanjimo gužve i povećamo protočnost prometa. U tom smislu je i provedba projekta križanja za Zaton, a vidjet će još struka i Hrvatske ceste postoji li mogućnost poboljšanja u sklopu ovog rješenja, naći neko pametnije rješenje ili uvažiti ovo što govore i sami građani. Međutim, moramo biti svjesni da struku treba poštivati, struka je ta koja stoji iza onoga što nacrta i onoga što nam predloži. Ne možemo mi to mijenjati kako se prohtije ministru ili nekom građaninu. Treba razgovarati s ljudima i u razgovoru se onda možda nađu neka bolja i pametnija rješenja – kazao je ministar Oleg Butković.
Ministar Butković nije želio polemizirati s bilo kojim stručnjakom koji zagovara neko drugo rješenje križanja za Zaton i Raslinu. Tvrdi kako su Hrvatske ceste ozbiljna tvrtka koja provodi velike infrastrukturne projekte u Hrvatskoj.
– Ne možemo sumnjati u ono što Hrvatske ceste ugovore i ono što naprave. Nema polemike, treba sjesti, razgovarati i slušati struku, a to ćemo i napraviti – kazao je Butković.
Ministar nije htio ulaziti u objašnjavanje zašto su dio sada rotori predstavljani kao najbolja rješenja, a u slučaju križanja kod Šibenskog mosta to nije tako. O tomu je detaljnije govorio Marko Ševrović, izvanredni profesor i voditelj Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
– Ako govorimo samo o količini prometa onda je jako bitno u kojoj količini se taj promet distribuira na okolne privoze. Ovdje na čvoru Mandalina imate križanje koje je podjednako opterećeno na glavnom i sporednim smjerovima, dok je u Zatonu ta razlika jako izražena. Po međunarodnim smjernicama na mjestima gdje je više od jedan naprama četiri omjer glavnog u odnosu na sporedni smjer, treba raditi dodatne analize kako bi se utvrdila mogućnost primjene kružnog raskrižja. Sigurnost je važna, ali sigurnost i mobilnost moraju ići ‘ruku pod ruku’. Ne može se odabrati rješenje koje je apsolutno sigurno, a stvara gužve od 20 kilometara. Postoje iskustva i smjernice koje su objavljene kroz pravilnike i podzakonske akte. Tako se zna kada se i gdje što radi, a najbolji primjer rada u skladu s tim smjernicama su vam ova dva križanja – čvor Mandalina kao kružno i četverokrako križanje za Zaton koje će u nekoj fazi možda biti opremljeno i nekakvom dodatnom sigurnosnom opremom – pojasnio je Ševrović dodajući kako su najsigurnija kružna raskrižja jer ona usporavaju vozila, ali su i četverokraka raskrižja sigurna pri ograničenju brzine.
Šervrović tvrdi kako bi kružno raskrižje kod Šibenskog mosta, obzirom na količinu prometa, sigurno imalo drastično manju propusnu moć na glavnoj cesti, pogotovo u turističkoj sezoni.
– Dobili bi tako puno veći negativni efekt, nego što bi dobili pozitivni efekt kroz rekonstrukciju križanja. Što se same sigurnosti tiče, naravno da se još neke mjere mogu poduzeti. Mi na Fakultetu prometnih znanosti radimo reviziju cestovne sigurnosti i izaći ćemo s prijedlogom dodatnog povećanja sigurnosti. Dobro je da se priča o sigurnosti jer prije 10 godina se o tomu uopće nije govorilo. Dakle, mi, mimo projektne dokumentacije tog križanja, radimo stručnu procjenu mogućeg utjecaja na sigurnost cestovnog prometa. Mi ćemo nakon puštanja u promet napraviti tu reviziju i onda će se predložiti eventualno nekakve dodatne mjere koje će se provesti u sklopu postojećeg zahvata. To može biti drugačija signalizacija, pojačana signalizacija, drugačije iscrtavanje horizontalnih linija, postavljanje kamera za mjerenje brzine i u konačnici semaforizacija koja će možda biti potrebna u ovom slučaju – rekao je Marko Ševrović.
Jedna od ideja je, po riječima Josipa Škorića, u budućnosti svesti zatonsku cestu na ‘stankovačku’, odnosno na novo kružno raskrižje ili denivelaciju na toj lokaciji.
Posjet ministra Butkovića nije mogao proteći bez pitanja o problemu na Kapriju gdje mještani već 24 dana blokiraju pristajanje trajekta na novoizgrađenom pristaništu.
– Ne bi bilo dobro da dođe do toga da moramo vraćati europski novac kojim je taj projekt sufinanciran. Za Kaprije smo osigurali oko tri milijuna eura bespovratnih sredstava, a lokaciju luke nije određivalo Ministarstvo, već se to određivalo i definiralo na nižim razinama. Nedavno smo otvorili pristanište u Veloj Luci koje je izmješteno iz samog centra jer se ljeti u centru stvaraju gužve i mjesto se ne može razvijati uz takav ograničavajući faktor. Logično je da se luka izmjesti dalje i da postoji konekcija s mjestom, bilo da je riječ o kombiju, autobusu ili nečem sličnom. Mi smo tu otvoreni za razgovor i financijski smo spremni pomoći. U kontaktu smo i s gradonačelnikom i županom, a ne bi bilo dobro da dođemo u situaciju da moramo vraćati novac jer ta luka neće biti u funkciji zato što ju netko blokira – zaključio je Oleg Butković.
