Lučka uprava Šibensko-kninske županije realizira i priprema čitav niz projekata uređenja luka na cijelom obalnom i otočnom pojasu od Rogoznice do Pirovca, a svi su oni mahom odgovor na potrebe jedinica lokalne samouprave i domicilnog stanovništva na čijim područjima ŽLU upravlja pomorskim dobrom. O projektima, izvorima financiranja i zakonodavnom okviru koji se mora mijenjati za Šibenski portal razgovarali smo s ravnateljicom ŽLU Jadrankom Fržop i i višim stručnim suradnikom u Uredu ravnateljice Gustavom Červarom.
Po struci pravnica, Jadranka Fržop se i do siječnja ove godine, kada je od Željka Dulibića preuzela funkciju ravnateljice ŽLU, u županijskoj upravi kao pročelnica Ureda za pomorstvo susrela s brojnim nelogičnim zakonskim odredbama koje reguliraju odnose na pomorskom dobru. Ni sada, iz pozicije u kojoj je još ‘bliže’ terenu, nije promijenila mišljenje o zakonskoj regulativi.
– Uz sav trud od 2010. godine do danas nismo dobili novi Zakon, ali ne odustajemo od toga. Moramo nekako novelirati cijelu priču o pomorskom dobru. Kroz svo to vrijeme u zakonodavnom okviru napredovala je ideja o lukama otvorenim za javni promet, kao nešto što je prije svega potrebno domicilnom stanovništvu i onima koji borave na tom području. Novi zakon svako trebamo, poboljšanje sustava da, ali prije svega vezano za cjelokupno pomorsko dobro i naravno vodeći računa o interesima jedinica lokalne samouprave koja na određeni način participira u pomorskom dobru. Kad govorimo o pomorskom dobru nekako ga svi doživljavamo kao svoje. I sad je potrebno uspostaviti mjeru između optimalnog korištenja i zaštite – kaže Jadranka Fržop.
Doživljaj pomorskog dobro kao dijela teritorija gradova i općina kojima gospodari Županijska lučka uprava za Jadranku Fržop nije nikakva smetnja u radu.
– Svo pomorsko dobro koje je u općoj upotrebi, a toga je najviše, je u nadležnosti lokalne samouprave. Oni su dužni brinuti o njemu i održavati ga, a to kaže i zakon. Imaju također i pravo na svoja koncesijska odobrenja koja su njihov prihod. Općine su, mislim, s time uglavnom zadovoljne. Treba poboljšati taj sustav koncesijskih odobrenja, prijedlog je da to budu dozvole na veći broj godina. U principu sve što radimo uvijek vodim računa da radimo u dogovor s gradonačelnikom ili načelnikom na terenu. Nikakav nam nije interes graditi nešto čemu se protivi lokalna zajednica. Suradnja prije svega – kaže Fržop.
Ulazimo u vrijeme ‘luke sad ili nikad’
Jedan od primjera koji zbunjuje građane je šibenska riva, koja je ‘de facto’ teritorij Grada Šibenika i sastavni dio povijesne gradske jezgre, a njome ne upravlja Grad Šibenik.
– Koliko god je ona šibenska riva, što rado ističem i nastojim je tako percipirati, mislim da je ljudima manje bitno tko upravlja. Mora postojati sustav upravljanja i ako govorimo o lukama otvorenim za javni promet, onda je to Županijska lučka uprava. Kada govorimo o potrebi rekonstrukcije cijele rive, mislim da je građanima sasvim svejedno tko upravlja, ako postoji kvalitetna suradnja s Gradom. Bez takve suradnje ne možemo ni ići u rekonstrukciju – dodaje Fržop.
Županijska lučka uprava voljna je provesti projekt rekonstrukcije rive u Docu što bi bila nulta faza uređenja cijelog obalnog dijela grada Šibenika.
– Čekamo Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja uvale Pekovac. Dugo godina smo imali problem s upisom pomorskog dobra, a sada kada je to završeno na razini Županije i nakon donošenja tih izmjena plana, radit ćemo po inicijativi lokalne samouprave. Ono što oni nacrtaju i što je sukladno struci i mogućnostima, mi ćemo prihvatiti kao ideju. Prije svega radi plavljenja, Dolac bi trebao biti nulto stanje, a tamo imamo i više zainteresiranih dionika koji rade i obavljaju djelatnost interesantnu široj društvenoj zajednici što također treba uvažiti. Onog trena kad plan bude na snazi, mi širimo lučko područje – pojašnjava Fržop uz napomenu da je prije nekoliko godina projekt Doca procijenjen na 15-ak milijuna kuna plus PDV, a tržišne su se vrijednosti do danas mijenjale, odnosno rasle.
Za Dolac se u prvim varijantama planiralo financiranje iz državnih sredstava, no postoji mogućnost da i taj projekt dobije potporu europskih fondova.
– Svima nam se čini da ulazimo u neko vrijeme ‘luke sad ili nikad’. Trebalo bi biti sredstava i u novoj europskoj omotnici Konkurentnost i kohezija, obzirom da je riječ o plavljenju obale možda iz nekog fonda za zaštitu od klimatskih promjena. Sigurno ćemo za taj projekt pronaći sredstva, bilo nacionalna, bilo europska. Na Dolac će se odmah, možda i paralelno, nadovezati rekonstrukcija cijele šibenske rive, a vodit ćemo računa da u to budu uključeni svi zaintersirani – zaključuje Fržop.
Cijeli niz projekata spreman je za europske fondove
Izgradnjom komunalne luke Vrnaža, ali i komunalnih vezova u mnogim mjestima, Županijska lučka uprava pokazuje senzibiliziranost za potrebe žitelja priobalja i otoka, a upravo je u realizaciji jedan takav projekt u Prvić Šepurini.
– Upravo smo otvorili ponude za Bilice i u tijeku je odabir izvođača za glavni gat linijskog prometa koji će i štititi cijelu buduću luku u Stublju. Samo prije 5-6 godina u Bilicama su brodove vezivali za stabla i tamo je već napravljen veliki pomak. Sada realiziramo projekt u Prvić Šepurini, a u pripremi su projekti i za Luku, cijelu glavnu valu u Murteru, Tribunj, Pirovac. Sve su to dosta konkretni projekti u različitim fazama pripreme.
Svi projekti Županijske lučke uprave imaju mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna, ali i iz neke od niša europskih fondova.
– Trenutno je u tijeku izgradnja trajektnog pristaništa Kaprije i priprema druge faze dogradnje luke u Prvić Šepurini, čija se prva faza upravo gradi. Ta druga faza planirana je s financiranjem iz europskih sredstava. Obzirom na trenutnu količinu projekata u pripremi mislim da je Županijska lučka uprava dovoljno ekipirana, međutim želja je puno, apetiti su veliki i sigurno u jednom trenutku to neće biti dostatno pa ćemo morati zatražiti ili vanjsku pomoć ili se na drugi način ekipirati – kaže Gustav Červar.
Uvodimo red i odgovaramo na želje i potrebe gradova i općina
Od Rogoznice do Pirovca trenutno je 25 luka sa više lučkih bazena i logično je da svatko traži zadovoljenje svojih potreba. U Županijskoj lučkoj upravi niz je planiranih zahvata na lučkoj infrastrukturi.
– U Rogoznici je planirana treća faza produženja postojeće rive do nasipa, odnosno mosta. Imamo budući europski projekt luke otvorene za javni promet i ribarskog veza u luci Peleš. Temeljem analize prostora koju je Grad Šibenik napravio za Brodaricu iskristalizirale su se dvije lokacije za komunalne vezove. Idejno rješenje je napravljeno i čekaju se izmjene prostornog plana kako bi se išlo u realizaciju tih dviju lučica u kojima će biti više od 400 komunalnih vezova. U uvali Boci na Zlarinu već dulje vrijeme planira se trajektno pristanište koje će se graditi europskim novcem. Tu je bilo i građevinskih dozvola koje su istekle, a sada je u tijeku izrada glavnog projekta i ishodovanje nove građevinske dozvole kako bi mogli taj zahvat prijaviti na europske fondove – navodi Červar.
U Srimi je planirana rekonstrukcija postojeće luke koja obuhvaća postojeći dio, dogradnju te uređenje velikog obalnog prostora. Čim prostorni plan bude na snazi Županijska lučka uprava spremna je u kratkom roku ishoditi građevinsku dozvolu za taj projekt u kojem će biti osigurano oko 400 komunalnih vezova.
– U Vodicama ispred stare škole planirana je dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet. Taj projekt je u najnižem stupnju realizacije, ali smo spremni krenuti u njega od onog trenutka kad Grad Vodice odluči da ide u taj projekt. U Tribunju imamo proširenje donje rive na otoku gdje sada vezuju nautičari. Tu je planirano proširenje obale tri-četiri metra u more, novi obalni zid i trenutno smo u fazi ishodovanja građevinske dozvole. U Murteru će se dograđivati obala u postojećoj luci Hramina gatom s novim vezovima za linijski promet. U izradi je glavni projekt i traju geomehanički istražni radovi. Očekujemo financiranje tog projekta iz europskih sredstava. U Pirovcu pri nekim vjetrovima dolazi do ‘incidentnih’ situacija zbog položaja marine i vezova s druge strane uvale pa je, po želji lokalne samouprave, ŽLU napravila vjetrovalnu studiju i, sagledavajući dvije-tri varijante, predložila rješenje problema. Rješenje jest na tragu onoga o čemu su razmišljali u lokalnoj zajednici, ali je opseg zahvata ipak veći i traži izgradnju lukobrana od oko 140 metara. Projekt im je prezentiran i očekujemo da će ga Općina Pirovac prihvatiti – niže projekte Červar.
I u Skradinu, po želji gradske uprave, planiraju uređenje 30-ak komunalnih vezova na dijelu koji se zove Mala Jaruga. Riječ je o manjoj investiciji od oko pet milijuna kuna.
U Lučkoj upravi Šibensko-kninske županije potpisali su ugovor za kategorizaciju luka što će biti važna podloga za određivanje namjene luka, njihove zaštite i razvoja. Nakon krizne 2020. godine, Županijska lučka uprava oporavlja se i na prihodovnoj strani te je u ovoj godini na 81 posto prihoda iz 2019. godine. Cilj ŽLU je povećanje broja komunalnih vezova na cijelom obalnom području i već je u prvoj polovini ove godine ta brojka porasla za oko 300 vezova.
– To je ono što ljudi vide i vole. Uspostavlja se red, građani plaćaju svoj komunalni vez i svi smo zadovoljni – zaključuje Jadranka Fržop.
