Proširena sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Šibenik okupila je danas u šibenskoj knjižnici građevinare i javne naručitelje kako bi raspravili problematiku podizanja cijena koja se nastavila i u 2022. godini. Na sjednici je bila i Mirjana Čagalj, Savjetnica predsjednika HGK u Sektoru za graditeljstvo, koja je predstavila novu uslugu HGK – Indeks cijena građevinskog materijala s uključenim izvješćima indeksa proizvođačkih cijena industrije i kretanja cijena sirovina na svjetskim burzama materijala.
Kako je uvodno rekla, potražnja za građevinskim materijalom nakon pandemije znatno je utjecala na povećanje građevinske aktivnosti, a rat u Ukrajini bio je dodatni okidač za enorman rast cijena svih građevinskih materijala. Sve je to u novu situaciju uvelo, kako naručitelje radova, tako posebno i građevinare koji na poslovima dobivenim na natječajima javne nabave često rade uz gubitak.
-Šibensko-kninska županija ima jako dobre pokazatelje, Grad Šibenik također. Povećanje je ukupnog prihoda i u graditeljstvu. On je sad negdje oko milijarde kuna, a sedam posto se povećao i broj firmi, raste broj zaposlenih u građevinskom sektoru tako da možemo reći da građevina i dalje drži naše gospodarstvo – kazala je Čagalj.
Koje je rješenje za problem građevinara koji se javljaju na javne natječaje i u dugotrajnoj proceduri do uvođenja u sam posao već gube na divljanju cijena materijala?
– Komora je na tome radila skoro godinu dana i uspostavili smo indekse kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala, a to je jedan od indeksa koji se nalazi unutar formule klizne skale. Bez njega je vrlo teško dokaziva klizna skala, odnosno porast cijena materijala. Javni naručitelji bi se trebali sada educirati na koji način da pripreme javne natječaje. Opcija ponude sigurno više ne može biti šest mjeseci jer nitko ne može dobiti opciju ponude nabave materijala dulje od 24 sata. Dan otvaranja ponuda trebao bi biti uvažen kao dan potpisivanja ugovora jer kod nas od jednog do drugog prođe devet mjeseci u kojima se cijene također mijenjaju – poručila je Mirjana Čagalj.
Ugovaranjem klizne skale, po riječima Mirjane Čagalj, dio problema se rješava jer je izvođač siguran da će bez obzira na rast cijena nekakvu razliku dobiti. Na svjetskim burzama cijene građevinskog materijala sada padaju, očekuje se recesija, pa i o tomu treba voditi računa.
– Naručitelji radova za sada, u većini, ne primjenjuju kliznu skalu jer zadnjih 20, 25 godina nismo imali veći porast cijena materijala, osim 2011. godine kada je rasla cijena čelika. Javni naručitelji, tako, nisu ni vični tomu, a mlađi inženjeri do sada se nisu ni susretali s kliznom skalom. Zadnji put sam se i ja s njom susrela u 90-ima kada je stala inflacija i kada je fiksiran tečaj kune – kazala je Čagalj napominjući i kako su po Zakonu o obveznim odnosima javni naručitelji dužni podmiriti izvođaču razliku zbog rasta cijena materijala i energenata.
Poručila je i kako je dio odgovornosti za ugrađivanje klizne skale u natječaje i na samim izvođačima koji se na natječaje bez toga ne bi trebali ni javljati.
– Javni naručitelji trebali bi se educirati na koji način ugraditi te formule u natječaje, a na investitorima i projektantima koji rade tehničku dokumentaciju je da izrađivačima natječaja predlože način klizanja cijena jer će ova situacija sigurno potrajati, a cilj je svih investitora da završe projekte i građevinara da opstanu u poslu – zaključila je Čagalj.
