Harold Bilinić, čovjek kojemu dugujemo današnji izgled šibenske gradske jezgre, rođen je na današnji dan 1894. godine. Riječ je o Splićaninu koji je nakon Drugog svjetskog rata odradio nekoliko fantastičnih prostornih intervencija, a imao je i nekoliko prijedloga koji, pak, nisu prošli ondašnja mjerila nadležnih osoba.
Bilinić je, dakle, rođen u Splitu, a u Šibeniku je djelovao od 1948. do 1954. godine. Najpoznatiji je po svom konzervatorskom djelovanju nakon ratnih razaranja kroz obnovu Gradske vijećnice, izgradnju zavojitog stepeništa na trgu ispred katedrale, regulaciju trga Medulić i formiranje niza manjih zelenih poteza unutar kamene strukture.
Zanimljivo, Bilinić je pri kraju svog rada u Šibeniku, davne 1954. godine, zamislio i skicirao ljetnu pozornicu na tvrđavi sv. Mihovila koja je jedno vrijeme bila predmet političkog prepucavanja. Zanimljive su bile njegove ideje pozornice koju je smjestio na prirodnu kosinu i zamislio je u vidu grčkog amfiteatra, a zarezao je zid koji gleda na Crnicu. Budući da je bio ‘klasičan’ arhitekt, to je za 1954. godinu bilo sasvim normalna ideja.
Također, arhitekt je tijekom 1949. i 1950. godine napravio nacrte regulacije šibenske obale u liniji od Doca do hotela Krka. Nacrti su ostali u knjizi Ive Šprljana ‘Arhitekt Harold Bilinić u Šibeniku’. Njegove ideje su bile ispred svog vremena, a posebno je interesantno njegovo viđenje platoa ispred katedrale sv. Jakova.
Inače, diplomirao je u talijanskoj Firenzi 1922. godine. Nastojao je ujediniti tradicionalnu i suvremenu arhitekturu, izražavajući sklonost tradiciji upotrebom dalmatinskoga kamena. On je prepoznao talent slavnog kipara Ivana Meštrovića i već sa 16 godina ga iz Otavica doveo kod sebe u Split na šegrtovanje. Na temelju Meštrovićevih zamisli projektirao je Dom hrvatskih likovnih umjetnika, urbanističko rješenje za Strossmayerov spomenik u Zagrebu te palaču Meštrović u Splitu. Sudjelovao je u obnovi splitskoga kašteleta, Meštrovićeva mauzoleja u Otavicama te prostora pred šibenskom katedralom, a s L. Horvatom projektirao palaču Banac u Dubrovniku.
Slavni arhitekt koji je, s Ivanom Vitićem, zaslužan za današnji izgled Šibenika, umro je u svom rodnom Splitu 1984. godine.
