Srce je sezone pa zbog velikog broja domaćih i stranih gostiju velike su i potrebe svih žurnih službi među kojima i civilne zaštite čiji voditelj Službe Šibenik Dražen Bilać u razgovoru za Šibenski portal ukazuje na sve aktivnosti koje mogu pomoći kako bi se izbjegle razne neugodnosti.
Najprije da pojasnimo koja je uloga civilne zaštite s obzirom da, šira javnost, ipak najviše prepoznaje hitnu zdravstvenu skrb, policiju i vatrogasce?
Za početak, moram naglasiti kako je sustav civilne zaštite ustrojen na lokalnoj, područnoj i državnoj razini, a njegova je uloga povezati resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstven sustav s ciljem poduzimanja aktivnosti smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe. Uz preventivne i planske aktivnosti koje se redovno provode u sustavu civilne zaštite, u slučaju velike nesreće ili katastrofe sustav civilne zaštite se aktivira od lokalne razine. Načelom supsidijarnosti najprije se angažiraju svi raspoloživi resursi i sposobnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite pogođene jedinice lokalne i područne samouprave, a ako ti resursi nisu dovoljni, temeljem zahtjeva područne razine, upućuje se dodatna pomoć s državne razine.
Kako bi mogli kvalitetno koordinirati i upravljati izvanrednim događajima koji nastanu na njihovom području, Ravnateljstvo civilne zaštite provelo je osposobljavanja čelnih ljudi općina, gradova i županija, kao i članova stožera civilne zaštite u jedinicama lokalne i područne samouprave, što je i zakonska obveza u skladu sa Zakonom o sustavu civilne zaštite. Pri tome je naglasak stavljen na upravljanje izvanrednim događajima te na provođenje mjera i aktivnosti za učinkovito djelovanje izvanrednim događajima.
Moram naglasiti kako temeljne operativne snage sustava civilne zaštite podrazumijevaju snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa, uz koje se, po potrebi uključuju postrojbe civilne zaštite opće i specijalističke namjene osnovane na razini jedinica lokalne područne samouprave te Državna intervencijska postrojba civilne zaštite sa svojim profesionalnim i pričuvnim sastavom. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite ima opremu te uvježbane pripadnike za traganje i spašavanje u ruševinama, na vodi, KBRN zaštitu, tehničko-taktičku potporu te za zbrinjavanje stanovništva.
Spomenuo sam i građane i zato napominjem da ne smijemo zaboraviti da je svaki građanin dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu, ali i provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite kao što su samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba i drugih ranjivih skupina te sudjelovati u aktivnostima civilne zaštite. Upravo preventivnim aktivnostima i edukacijama građani se mogu najbolje pripremiti za učinkovito postupanje tijekom izvanrednih situacija.
Civilna zaštita dakle uvijek je na terenu, uz ostale hitne službe?
Mogli bismo tako reći, iako nije uvijek vidljiva. Naime, sustav civilne zaštite redovno djeluje putem preventivnih i planskih aktivnosti usmjerenih, između ostaloga, smanjenju rizika od katastrofa te razvoju i jačanju spremnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. U tom smislu, u Ravnateljstvu civilne zaštite provodimo edukacije djece o civilnoj zaštiti, o minskoj opasnosti, provodimo razne kampanje s ciljem jačanja svijesti građana, ranjivih i posebnih ciljanih društvenih skupina o opasnostima i mjerama za zaštitu te korištenju broja 112, ali i izrađujemo strateške i planske dokumente kojima se definiraju aktivnosti smanjenja rizika od katastrofa, utvrđuje procjena rizika, planiranje, pripravnost za reagiranje i odgovor sustava civilne zaštite te provedba mjera civilne zaštite.
Kod izvanrednih događaja, putem stožera civilne zaštite provode se mjere i aktivnosti civilne zaštite kao što su uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita i asanacija.
Osim toga, unutar sustava civilne zaštite uspostavljen je sustav županijskih centara 112, kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112 na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ili prijaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi. Centri 112 zaprimaju i obavijesti o neposrednim i nadolazećim opasnostima, komunikacijski koordiniraju hitne, spasilačke i druge službe te provode uzbunjivanje građana, skrećući pozornost na opasnost uz istovremeno pružanje informacija o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Da zaključimo, građani, ali i turisti mogu puno napraviti sami u prevenciji raznih neugodnosti od zdravstvenih do svih ostalih. Što biste još izdvojili?
Ovdje bih prvenstveno želio istaknuti važnost edukacije građana, jer individualna pripravnost svih nas je iznimno bitna u izvanrednim situacijama. Stoga je važno da se građani upoznaju s konkretnim mjerama zaštite preporučenima za pojedine događaje koji mogu ugroziti njihovu sigurnost kao što su, primjerice, požar, poplava, toplinski val, nevrijeme, suša, tuča i drugo. To će im omogućiti lakše prilagođavanje situacijama u kojima mogu biti ugroženi.
Vrlo je važna i samoinicijativa građana u svakodnevnom životu, primjerice kod održavanja kanala radi sprječavanja bujičnih poplava ili učvršćivanja odvodnih i potpornih zidova ako žive u podnožju brda ili na litici i slično. U epidemiji, s kojom smo suočeni posljednje dvije godine, uočili smo koliko je važno pridržavati se preporuka za zaštitu zdravlja, a potresi su nas podsjetili na važnost protupotresne gradnje i poštivanja pravila gradnje.
Podsjećam da na službenim kanalima Ravnateljstva civilne zaštite (web stranica https://civilna-zastita.gov.hr i društvene mreže Facebook i Twitter) građani mogu pronaći mnogobrojne upute o tome kako se ponašati u izvanrednim situacijama, ovisno o kojem se riziku radi poput klizišta, poplava, potresa, epidemija, suše, požara, ekstremnih temperatura, onečišćenja mora, industrijskih nesreća, snijega i leda, bolesti bilja, nuklearnih i radioloških nesreća. Upravo smanjenje rizika od katastrofa je posao svih nas.
Što kažu brojke poziva na broj 112 za ovu , u odnosu na prošlu sezonu?
Broj poziva se redovito intenzivira prema broju 112 u turističkoj sezoni, s obzirom i na povećan broj turista, ali i na sve češće iznenadne promjene vremena koje uzrokuju i nevremena i požare.
Ukupan broj poziva u Županijski centar 112 Šibenik u prvih šest mjeseci ove godine je 18.781 dok ih je prošle godine bilo 18.345. Konkretnije, kada govorimo o povećanju broja poziva prema broju 112 u turističkoj sezoni, u travnju smo imali 3172 poziva, a sada u srpnju, samo do 20. u mjesecu imamo zabilježeno 3695 poziva prema broju 112 u Šibeniku.
Želim naglasiti kako je osnovna zadaća centara 112 prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša te i ovim putem apeliramo na sve građane da ne upućuju nenamjenske pozive prema broju 112 jer takvi pozivi opterećuju linije zbog čega osobe u stvarnoj potrebi mogu imati poteškoća u uspostavljanju veze.
