Lani u prometu stradalo 29- oro djece, u Šibeniku brzinu treba smanjiti na 30 km/h

– Tijekom 2014. godine na području Policijske uprave šibensko-kninske u prometu je ozlijeđeno ukupno 29 djece, u što računamo osobe do 14 godina starosti. Od tog broja 23 djece je lakše ozlijeđeno, a šestero djece je zadobilo teže ozlijede. Od ukupnog broja njih 23 je ozlijeđeno na području Šibenika, od kojih šest teže. Na području Knina šestero djece je lakše ozlijeđeno tijekom 2014. godine – kaže Marica Kosor, glasnogovornica PU šibensko-kninske.
SMRTNO STRADALI U KNINU
Iako je prošla godina, na sreću, prošla bez smrtnih slučajeva djece, ova godina je počela u crnom tonu, troje djece je poginulo na Atalagića mostu u Kninu, kad je automobil probio neadekvatnu zaštitu ogradu mosta i završio u hladnoj rijeci Krki.
Cijeli prošli tjedan, baš da bi se na minimum smanjili stradanja djece, u cijeloj državi proglašen je Tjednom zaštite djece u prometu u Hrvatskoj.
Po tom pitanju, preporuka organizacije European Transport Safety Council (ETSC), ali i same Europske komisije, je da se u svim gradovima Europske unije, pa tako i u Šibeniku, brzina vožnje smanji na maksimalnih 30 kilometara na sat. Tom mjerom planira se prepoloviti broj stradalih na cestama do 2020., ali i potpuno iskorijeniti pogibije na cestama do 2050. godine.
Tako je početkom ožujka brzina u središtu Milana ograničena na 30 km/h, a među prvima se na taj potez odlučio Edinburgh, glavni grad Škotske, gdje se u čak 80 posto ulica ne smije voziti brže od 30 km/h, uključujući cijelo središte grada. Istim smjerom krenuli su i u Parizu gdje se brzina u dijelovima grada ovoga ljeta također planira ograničiti na 30 km/h, a to se planira provesti i u niz gradova diljem Španjolske.
Gdje se tu u priču uklapa ograničenje brzine od 30 km/h u Šibeniku?
– Sadašnje ograničenje brzine u Šibeniku je 50 km/h, i u svim ulicama u gradu ne smije se voziti više od te maksimalno dozvoljene brzine. Upravo iz tog razloga potrebno je u Šibeniku sačiniti Plan odvijanja prometa s posebnim osvrtom na brzine kretanja vozila u pojedinim ulicama. To bi bio veliki doprinos nadležnih za poboljšanje sigurnosti prometa, pa tako i smanjenju stradanja djece – kaže Zdravko Peran, prometni HF ekspert pri Europskom centru za nesreće.
Na jasnom primjeru, u ulici Stjepana Radića, na samo jednoj uskoj traci, s nekoliko obilježenih pješačkih prelaza, gdje djeca često prelaze kolnik, dozvoljena brzina vožnje je također 50 kilometara na sat. Nadalje, po svakoj od uskih gradskih ulica, poput Mostarske, Bosanske i Mariborske, dozvoljena brzina je također 50 kilometara na sat.
– Objektivno, u takvim ulicama zakrčenim parkiranim automobilima, gdje se kućna vrata nalaze direktno na ulici, teško se i može uhvatiti tih dozvoljenih 50 km/h. Ako netko vozi tom brzinom tom ulicom, naleti na dijete, praktički pred sudom nije ni kriv – kaže Peran.
Nameće se pitanje, hoće li to svima biti po volji? Neki će sigurno primijetiti da se vozače vraća u davna vremena kad je zakon propisivao da ispred svakog auta mora hodati čovjek i najavljivati dolazak opasnog čudovišta na četiri kotača.
PJEŠACI GINU VIŠE OD VOZAČA
Međutim, brojke su nemilosrdne. Istraživanja pokazuju da svake godine u gradovima diljem EU strada čak 11.000 ljudi, a 50 posto njih čine pješaci i biciklisti, označeni kao posebno ranjive skupine. Statističari su otkrili da je u posljednjem desetljeću broj stradalih pješaka smanjen samo 39 posto, dok je smrtno stradalih među vozačima automobila čak 49 posto manje. Sve to daje vjetar u leđa pobornicima dramatičnog ograničenja brzine u gradovima jer druge taktike za spas pješaka i biciklista nema.
Vozač čim uoči dijete na pločniku, a kamoli na kolniku, dužan je smanjiti brzinu do te mjere da se može pravovremeno zaustaviti. Preventivno edukativni materijali u obliku knjižica koje sadrže razne igre, bojanke, slagarice, igre pamćenja, igre sličica, igre karata, te posebno igre od kuće do vrtića omogućuju da djeca predškolske dobi dobiju nova znanja i vještine kroz razne oblike igre i vizualno poticanje. Takvim načinom utjecat će se na svijest o sigurnosti i opasnosti kretanja u prometu.
– U prometnoj edukaciji predškolske djece potreban je sustavan i kontinuiran rad odgajatelja. Djetetu je potrebno stvoriti materijalne, socijalne i druge uvjete koji će mu omogućiti zadovoljenje znatiželje, potrebnih znanja i iskustava istraživanja na svim razinama razvojnih područja. Dijete se razvija kroz igru i stječe prve pojmove o sebi i svojoj okolini. Igrom stječe i razvija radne navike i odgovornost. Zaraznim bolestima borili smo se cijepljenjem, a prometnim nesrećama borimo se jedino pravilnim odgojem i obrazovanjem- kaže Zdravko Peran.