FOTO: ilustracija
U svom prijedlogu reforme državne uprave saborska zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić razradila je sustav upravljanja plaćama i vrednovanja rada državnih službenika koji predviđa povećanje odnosno smanjenje plaće ovisno o rezultatima rada.
Za razliku od sadašnjeg sustava u kojem većina službenika dobiva odlične i vrlo dobre ocjene, a plaće u pravilu ne ovise o radnoj učinkovitosti, Martina Dalić predlaže da se plaće određuju isključivo temeljem ocjena radnog učinka. Kako se ocjene ne bi temeljile na subjektivnoj procjeni rukovoditelja, Dalić predlaže sustav procjene radne učinkovitosti koji se bazira na unaprijed definiranim i, svugdje gdje je to moguće, mjerljivim ciljevima i rezultatima rada.
Tako bi se primjerice u slučaju administrativnih radnih mjesta radni učinak mjerio na temelju broja konačno riješenih administrativnih predmeta, broja izdanih dozvola, vremena potrebnog za rješavanje zahtjeva, broja prijedloga za poboljšanje i pojednostavljenje procedura i postupaka i sl., u slučaju liječnika radni učinak mjerio bi se brojem uspješnih operacija, brojem obrađenih pacijenata i kao negativan pokazatelj brojem komplikacija i sl., kod nastavnika uspješnosti učenika u standardiziranim testovima, brojem natjecanja i uspješnosti na natjecanjima i sl.
Dobivene ocjene bile bi jedini kriterij za promicanje u plaći i najvažniji kriterij za napredovanje, ali i okidač za otkaz iz službe po sili zakona.
Državni službenici ocjenjivali bi se ocjenama od jedan do pet, kao u školi, pri čemu ocjena pet označava izuzetan radni učinak, četiri primjeran, tri dobar, dva zadovoljavajući, a jedan nedovoljan.
Sustav predviđa 12 platnih razreda i unutar svakog razreda 12 platnih stupnjeva. Službenici koji bi dobili dvije uzastopne ocjene ‘izuzetan’, tri uzastopne ocjene ‘primjeran’ ili pet uzastopnih ocjena ‘dobar’ prešli bi u viši platni razred i dobili odgovarajući rast plaće.
U slučaju dobivanja najniže pozitivne ocjene, ‘zadovoljava’, službeniku bi se smanjila plaća, a ako bi dobio negativnu ocjenu, zaradio bi otkaz.
Kako bi se izbjegla inflacija ‘odlikaša’ (u postojećem sustavu ocjenjivanja 26 posto službenika dobiva ocjenu odličan, a 68 posto vrlo dobar), sustav predviđa ograničenje broja službenika koji mogu biti ocijenjeni ocjenom ‘izuzetan’ (šest posto zaposlenih) i primjeren (12 posto zaposlenih). Time bi se, smatra Dalić, dodatno motivirali službenici na konkurenciju u cilju povećanja kvalitete rada.
Ovakav sustav ocjenjivanja podrazumijeva ukidanje postojećih dodataka, poput dodatka na staž, koji nemaju veze s radnim učinkom. Time se omogućuje fleksibilnije upravljanje troškovima plaća i umanjuje moć sindikata za ucjene u pregovorima.
Sindikat: Martina Dalić nudi stari recept
U reakciji Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na ovaj prijedlog navodi se da Matina Dalić ‘prodaje podgrijanu juhu koju nije sama skuhala’. Iz ovog sindikata podsjećaju da su predložena rješenja još 2009. prošla prvo čitanje u Hrvatskom saboru u obliku prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika. Međutim u roku od šest mjeseci zakon nije upućen u drugo čitanje te tako nikad nije ugledao svjetlo dana, i to baš za vrijeme trajanje Vlade u kojoj je Dalić obnašala funkciju ministrice financija. U sindikatu se pitaju zašto ministrica Dalić tada nije pokušala reaktivirati ovaj zakonski projekt, nego tek sada kao nezavisna zastupnica nudi recept za reformu državne uprave. Napominju i to da zakonski prijedlog koji je već prošao prvo čitanje u Saboru, ali je nakon toga ‘zaboravljen’, počiva na preporukama i rješenjima konzultanta Davida Richardsa iz tvrtke Bannock Consulting Ltd. i kao takav ne predstavlja originalnu ideju Martine Dalić.
IZVOR: tportal
