Deveti studenti važan je datum za povijest Njemačke, jer je na današnji dan prije 25 godina srušen Berlinski zid. Tog dana 1989. godine građani Njemačke su poslije masovnih protesta, u “mirnoj revoluciji” srušili zid koji je 30 godina bio simbol podijele i postojanja dvije Njemačke.
“Nevjerojatno!” – bio je najčešći komentar ljudi u noći u kojoj je zid pao, ali i granica prema zapadu Njemačke.
Taj događaj je promijenio svijet, pošto se godinu dana nakon toga Njemačka ujedinila, a nestankom bivše Njemačke Demokratske Republike (NDR) nestao je cijeli socijalistički politički blok u Europi.
Nijemci su taj dan upamtili ne samo kao kraj NDR-a i konflikata između istoka i zapada europskog kontinenta, već i kao dan koji simbolizira doprinos običnih ljudi povijesnim promjenama, navode povjesničari.
Rušenje zida promijenilo je sliku Njemačke, ali i Europe, a kako tvrde analitičari, taj događaj istovremeno, označio je početak ekonomskog čuda, pošto je u kratkom vremenu izveden “eksperiment” a dva različita privredna sistema, dvije različite Njemačke, koji je donio pozitivne rezultate.
Na jedno od osnovnih pitanja: koliko ljudskih žrtava taj zid odnio povjesničari izgleda, još nisu dali definitivan odgovor.
Postoje dokazi o najmanje 136 ljudi koji su izgubili život pokušavajući prijeći Berlinski zid, a neka saznanja istraživača govore da je, možda, nastradalo čak 245 ljudi.
Među žrtvama zida, koji su istočnonjemačke vlasti strogo kontrolirale i oko 11.500 vojnika ga “držalo na oku”, bilo je i petoro djece koja su se, uglavnom, ugušila u rijeci pokušavajući je preplivati.
Kao dan njemačkog ujedinjenja slavi se 3. 10., kada su dvije Njemačke službeno proglasile ujedinjenje, ali pojedini politiolozi predlažu da se slavi 9. studenti – dan rušenja zida i dan kada se dogodila “Kristalna noć”, kao “sudbinski dan” 20. stoljeća i izraz ambivalentne povijesti
Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme NDR kod mnogih izaziva bolne uspomene na komunizam i progone, ali i na vožnju “trabantima” ili sjetu zbog prohujale sigurnosti radnog mjesta u državnoj službi.
Vodeći njemački političari na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, zajedno s građanskim organizacijama i građanima sudjelovat će na središnjoj proslavi 25. godišnjice pada Berlinskog zida u ulici Bernauer, a grad će ponovno biti podijeljen, ali samo na tri dana, i ovoga puta svjetlom.
Braća Marc i Christopher Bauder osmislila su osam tisuća bijelih, helijem napunjenih balona koji će, osvijetljeni, biti pušteni u zrak uzduž nekadašnje ničije zemlje u dužini od 15 kilometara. Time će pokazati koliko je golema ta barijera bila. I jednako, koliko je golemu podjelu izazvala. Ono što brojni turisti u Berlinu neće osjetiti bit će ushit koji je obuzeo ljude kad je 28 godina star zid napokon pao. Od te 1989. nade i očekivanja od poslijehladnoratovskoga svijeta splasnule su.
Viziju univerzalnog poretka i liberalnih, kapitalističkih i demokratskih država koje žive u miru, kako je to predvidio američki politolog Francis Fukuyama koji je govorio i o “kraju povijesti” poslije pada Zida, zamijenila je stvarnost u kojoj jačaju autoritarne zemlje poput Rusije i Kine, tzv. islamski terorizam postao je važan međunarodni problem, a nekoliko nestabilnih država, među kojima i Sjeverna Koreja, domoglo se nuklearnoga oružja.
IZVOR: HRT/Blic
