Deset godina je prošlo od preranog odlaska Milivoja Zenića, knjižničara i kulturnog povjesničara te dugogodišnjeg ravnatelja Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku..
Rodio se je u Šibeniku 14. kolovoza 1953. godine. Diplomiravši u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, vratio se u Šibenik, gdje je od 1979. radio u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, desetljećima kao njezin legendarni ravnatelj. Bio je sanjar Šibenika kao grada što ima ljudsku mjeru, svakako strateg njegova kulturnog razvoja.
Kolebanja u putanji osobnog života nisu dugo trajale. Najprije je projektirao osobni razvoj (upisao je poslijediplomski studij), a onda se posvetio rodnom gradu, njegovoj bašćini, njegovoj sadašnjosti i budućnosti. Nije pisao mnogo, ali je pisao dobro, poglavito kad se dao na veće projekte, na pisanje knjiga U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas (Šibenik, 2002) te Stari Šibenik: kalama, skalama i butama (Zagreb, 2010), kao i na pisanje vodiča Šibenska katedrala (Šibenik, 2003). Milivoj Zenić znatan je dio života posvetio knjizi, hrvatskoj knjizi, poglavito onoj šibenskoj.
Napisao je više radova o knjižničarstvu i o kulturnoj povijesti, bio suradnik lokalnih glasila, pa i Matičine Hrvatske revije. Bio je scenarist dokumentarnog filma Šibenski trudi, producent filma Rota koji se bavi šibenskim renesansnim bakrorescem i kartografom Martinom Kolonićem Rotom.
Godine 1997. Milivoj Zenić odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski primio je 2010. godine u znak priznanja za zasluge u unapređenju knjižničarske struke u Hrvatskoj.
Milivoju Zeniću, 2015. godine, posthumno je dodijeljena i Nagrada grada Šibenika za životno djelo.
– Da je moguć vremeplov kojim bi malo šetali od prošlosti do budućnosti, da je moguće da don Krsto piše novu ‘Galeriju uglednih Šibenčana’ siguran sam da bi Zenić u njoj zauzeo istaknuto mjesto. Zasluženo u svakom pogledu – napisao je Ivica Poljičak o Milivoju Zeniću.
