Šibenski konzervator, doktor znanosti Ivo Glavaš prezentirao je naše šibenske bunje na velikom međunarodnom simpoziju etnologa konzervatora Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine u Kladovu. Tema simpozija bila je ‘Konzervacija, restauracija i rekonstrukcija objekata tradicijskog graditeljstva.’
Glavaš je na simpoziju imao izlaganje pod naslovom ‘Bunja Rašinov stan sjeverno od Vodica – primjer konzervatorskih postupaka na tradicijskoj suhozidnoj gradnji’. Objasnio je kako se naše bunje uklapaju u slične graditeljske oblike na Mediteranu, ali imaju i posebne vrijednosti zbog kojih su neke od njih zaštićene kao kulturna dobra. Uz otok Brač, Šibenik je prostor na kojem su dalmatinske bunje najviše zastupljene u relativno kratkom periodu od druge polovine do kraja 19. stoljeća. To je bilo povezano s naglim, ali kratkotrajnim razvojem vinogradarstva.
Inače, bunja Rašinov stan u Vodičkom polju obnavljat će se u sklopu projekta Šibensko-kninske županije pod nazivom Hereditas, koji se odnosi na zaštitu tradicijske suhozidne gradnje. Vrijednost projekta je gotovo tri milijuna kuna. Najveći dio, kojim je financirana izrada projektne dokumentacije za novi županijski prezentacijski centar, osiguran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu projekta izrađena je i projektna dokumentacija za obnovu bunje Rašinov stan, što je Glavaš također prezentirao na simpoziju u Srbiji.
Na simpoziju u Kladovu bilo je gotovo trideset stručnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije koji se bave zaštitom kulturne baštine, posebno objektima tradicijskog graditeljstva. Simpozij je poslužio razmijeni informacija i najnovijih spoznaja o zaštiti kulturne baštine. To je bio deveti po redu redoviti simpozij etnologa konzervatora, a deseti jubilarni planiran je u Šibeniku.
Zanimljivo je da je mjesto održavanja simpozija Kladovo, u prošlosti bilo mjesto s kojeg je rimski car Trajan 105. godine poslije Krista, preko glasovitog mosta, krenuo u završni pohod na Dačane. Kladovo se nalazi na Dunavu u poznatoj Đerdapskoj klisuri koja je prepuna arheoloških, povijesnih i prirodnih lokaliteta, od kojih je najvažniji Lepenski vir, kolijevka civilizacije. Đerdapska klisura je i nacionalni park koji se nalazi na tentativnoj listi UNESCO-a.
