Akcija oslobođenja Miljevaca obilježena je polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Drinovcima i misom zadušnicom.
Organizator obilježavanja 29. obljetnice akcije Miljevci je Miljevački sabor, suorganizatori su Udruga 142. drniške brigade i ŠRD Miljevci, a Grad Drniš je pokrovitelj.
U akciji ‘Miljevci’ oslobođeno je 108 četvornih kilometara Miljevačkog platoa i sedam okolnih sela.
Naime, učestala i temeljita izviđanja okupiranog teritorija Miljevaca, kvalitetna priprema akcije i mala varka s otvaranjem Međunarodnog dječjeg festivala rezultirali su 21. lipnja 1992. godine uspješnom akcijom hrvatskih branitelja u kojoj je oslobođeno 108 četvornih kilometara Miljevačkog plato i svih sedam njegovih sela. Značaj te akcije je i ogroman utjecaj na demoraliziranje neprijatelja koji više nikada nakon te akcije nije imao stopostotni odziv svojih vojnika i zapovjednika.
Operacija Miljevci do tog trenutka Domovinskog rata, bila je najveća akcija Hrvatske vojske u oslobađanju okupiranog područja od jugo-srpskih agresora.
Bitka za Miljevački plato odrađena je nakon oslobađanja Nos Kalika, a hrvatski branitelji tom su akcijom uspostavili novu crtu bojišnice koja se nije pomicala sve do akcije ‘Oluja’ u kolovozu 1995. godine.
Zbog stalnih topničkih napada po Šibeniku, Skradinu i čitavoj šibenskoj bojišnici, izvedena je operacija Miljevci. Povod za akciju dali su im agresori koji su minirali i palili kuće Miljevačkog platoa i terorizirali ostatak hrvatskog stanovništva. Operacija je izvedena u nepovoljnim uvjetima za Republiku Hrvatsku koja se tada nalazila u stanju ‘ni rata ni mira’. Inicijativa operacije potekla je od neposrednih zapovjednika. Pripremljena je u tajnosti, a provedena u jednom danu. Područje operacije je bilo sedam većih sela i više zaseoka u kojima je živjelo oko 1.300 stanovnika, isključivo Hrvata. Područje je omeđeno rijekom Krkom, rijekom Čikolom i padinama Promine.
