Joško Živković istaknuo je svoju kandidaturu za načelnika Općine Rogoznica, u kojoj je od početka osamostaljenja Hrvatske vladao HDZ. Nezavisni je kandidat, a listu za Općinsko vijeće nazvao je Hrabri ljudi – Život je lip. U razgovoru za Šibenski portal Živković otkriva svoje motive i program za kraj u kojem je rođen.
Rođeni ste u Zečevu prije nepunih 47 godina, a nakon studija u Splitu, u Šibeniku ste počeli raditi i osnovali vrlo uspješnu domaću tvrtku. Zbog čega kandidatura za načelnika Općine?
– To nije teško pitanje kad znate što se sve u našoj Općini događalo desetljećima otkako je na vlasti HDZ. Nisam političar, ali znam da se stvari mogu puno, puno poboljšati. Jednostavno, više nisam mogao gledati koliko propušta moj kraj koji nije samo Rogoznica i Zečevo nego sva velika i mala mjesta. Naša općina nije dobila ono što zaslužuje i siguran sam da zajedno sa svojim timom sve mogu promijeniti s obzirom najprije na potencijal koji imamo i naravno, iskustvo koje sam stekao i koje želim iskoristiti za svoj kraj i ljude, kako starije tako i mlade koji su napustili svoje domove jer nisu mogli ostavariti egzistenciju.
Nazvali ste listu ‘Hrabri ljudi- Život je lip’. Zašto ste to istaknuli?
– Lista okuplja hrabre ljude Rogoznice koji su odlučili stati na kraj dosadašnjem vođenju, a na stranu mlade, razvijene, napredne, moćne, europske Rogoznice. Ono što ovu listu razlikuje od drugih je da iza sebe imamo rezultate u povlačenju europskih sredstava i znamo kako se razvija infrastruktura uz pomoć fondova. Ljudi na listi ne gledaju ni lijevo, ni desno već naprijed u budućnost i hrabri su jer su se oteli letargiji koja pogađa Rogoznicu, Dvornice, Ražanj, Loznice, Zečevo i druga mala, ali velika mjesta. Lista okuplja širok spektar ljudi – studente, radnike, umirovljenike – jer je Rogoznici potrebna promjena širokog spektra – nedostaje sadržaja i konkretne infrastrukture za mlade, za starije i kvalitetnih radnih uvjeta. Posebno smo ponosni na činjenicu što je lista sastavljena većinom od žena, čime smo dokazali da aktivno radimo i na promicanju prava žena i njihovom većom zastupljenošću u krugovima odlučivanja.
U Rogoznici je HDZ na vlasti od samog početka osnivanja općine. Na prošlim izborima HDZ-ova kandidatkinja nije imala niti konkurenciju. Kako to komentirate?
– Kao što sam već rekao, Općinom je zavladala letargija koja je i dovela do toga da su se ljudi počeli miriti sa ‘sudbinom’ misleći da se stvari ne mogu mijenjati. Mogu i moraju i to bez članske iskaznice! To ću dokazati!
Bili ste na čelu tima koji je širom Hrvatske uspio pribaviti oko 150 milijuna kuna europskog novca. Koliko znam, Rogoznica je možda i rijetka sredina u kojoj nema ni jedan europski projekt i to želite promijeniti s obzirom na veliko iskustvo u tom poslu.
– To se mora promijeniti. Zašto nastaviti trošiti novac poreznih obveznika kad postoje razni drugi izvori, odnosno Europski fondovi. Ali to treba znati naći što do sad očito nije bio slučaj, a toliko toga se već moglo. Ceste i komunalna infrastruktura, održiva javna rasvjeta – sve su to područja koja se mogu pomoći fondovima. Primjerice, vrtić u Rogoznici, sagrađen je novcem građana, ni jedna lipa nije sufinancirana iz fondova. Da ne kažem da su se, novci koji su potrošeni za vrtić, mogli retroaktivno vratiti S druge strane, vrtići u Pirovcu, Tribunju, Murteru – svi redom u stopostotnom iznosu plaćeni europskim novcem. Moj modus operandi će biti drugačiji. Investicije ćemo koliko god bude moguće pokrivati europskim fondovima, a novac Rogožnjana ćemo onda vratiti njima kroz poticanje OPG-ova, seoskih domaćinstava i poduzetnika tako da se javljaju na fondove, dajući im ekspertizu i tehničku podršku za prijavu na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Veći priljev financijske pomoći poljoprivrednicima vodit će ka povećanju proizvodnje i novim radnim mjestima. Nije poanta samo uzimati europski novac preko javnih investicija, poanta je tim novcem se brinuti za svoje sumještane. Također, Prezentacijski centar ‘Oba dva’. Taj projekt ne može čekati više ni jedne jedine godine, baš kao što ni hrvatski gardisti nisu bili spremni čekati da im netko drugi kroji sudbinu u Domovinskom ratu. Imamo pet nacionalno zaštićenih kulturnih dobara, ništa nije napravljeno za njihovu valorizaciju. To su kulturno povijesna cjelina u središtu, pomorski svjetionik Mulo, crkva Sv. Nikole, crkva Uznesenja Marijina, ostaci mlina vjetrenjače. Rogoznica je dom Zmajevog oka, prirodnog fenomena cijelog Mediterana i sve to skupa treba pokazati kako našim ljudima tako i cijelom svijetu.
U rogozničkom kraju stanovništvo je prilično staro odnosno u životnoj dobi kad nije radno sposobno. Na koji način mislite vratiti mlade ljude?
Što je potrebno mladim ljudima? Uz siguran posao, potrebno im je mjesto u kojem se mogu razvijati i koje može pratiti dinamiku širenja obitelji i osobnog zadovoljstva. Mladima ćemo stvoriti prilike za pokretanje poslovanja, prilike za usavršavanje kroz posebno osmišljene edukativne programe za razvoj vještina i kompetencija, ali i uvjetima za lakše osnivanje obitelji, povećanje naknade za novorođenu djecu, uvođenje naknade za zasnivanje obitelji, raščišćavanje imovinsko-pravnih odnosa da lakše uđu u investiciju gradnje obiteljskih domova. Za kvalitetu života je jako bitno da ljudi, osim osnovnih potreba, mogu ispuniti i svoje slobodno vrijeme – sportom, izletima u prirodu, kreativnim izražavanjem. Takva infrastruktura nedostaje Rogoznici i zajedno sa svojim timom je planiram razviti.
S obzirom na starije stanovništvo, u planu Vam je i izgradnja doma za starije i nemoćne. Može li se i za takav projekt osigurati sredstva iz europskih fondova?
Naravno da može. Ali ne želim da se misli kako je izgradnja doma za starije i nemoćne okosnica mog programa kad su u pitanju mještani zrele dobi. Okosnica programa za njih je kvalitetan život koji osim doma podrazumijeva i uvođenje usluga gerontodomaćica, ali i pomoć za podmirenje troškova liječenja za život opasnim bolestima. Postoji jedna stvar koju nitko ne spominje, ali izjeda ne samo Rogoznicu, već državu, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Na uvođenje reda u imovinsko-pravnim odnosima u općini Rogoznica ću staviti poseban fokus. Planiram osposobiti resurse i razviti kapacitete da se običnom čovjeku pojednostavi i olakša proces raščišćavanja zemlje. Cilj mi je da ljudi upravljaju svojom djedovinom onako kako smatraju da je najbolje, a ne da je prodaju jeftino nekom tko će za dvije, tri godine vezama i poznanstvima tu zemlju preprodati za duplo više. To je praksa kojoj definitivno imam namjeru stati na kraj.
U Općini nedostaje i dvorana koju obećava aktualna vlast?
Da, aktualna vlast je već niz godina u Rogoznici. Dosad se moglo napraviti tri sportske dvorane. Umjesto toga, 2021. godine imamo obećanje gradske vlasti da će napraviti ono što su trebali prije jednog desetljeća. Sportska dvorana predstavlja stup javnog zdravlja, uključivanja i poticanja mladih na rekreiranje, na druženje, na timski rad, na prihvaćanje različitosti. Iako to nije jedina infrastruktura koja nedostaje, jako je bitna i sramotno je što nije realizirana dosad. Danas su opet neki novi trendovi – više nije dovoljno napraviti sportsku dvoranu kao građevinu u kojoj se ljudi rekreiraju, već ju je potrebno promisliti da bude održiva – da ne nosi velike troškove održavanja i režijske troškove, da zadovolji potrebe mladih i starijih, ali i osoba s poteškoćama, da bude polivalentna i da u njoj svatko dobije šansu na korištenje, što nas onda dovodi i do pitanja dobrog upravljanja. Najlakše je obećati sportsku dvoranu.
Poznato je da turizam u Rogoznici traje svega dva mjeseca. Kako to promijeniti?
Izrazita sezonalnost turizma je problem hrvatskog turizma općenito. Iskustvo je pokazalo da je ključno razviti infrastrukturu i sadržaje koji će ponuditi više od ‘sunca i mora’. Šetnice, biciklističke staze, interpretacijsko-signalizacijski sustav, prezentacija baštine, programi za djecu – sve su to čimbenici koji mogu utjecati na produljenje sezone. Ali, sve je to uzalud ako nemate razvijenu osnovnu turističku infrastrukturu – smještajne i parkirališne kapacitete za primanje posjetitelja, funkcionalni komunalni sustav, dostupan besplatni Internet, uređene plaže, dostupna zdravstvena zaštita i slično. Ovo su preduvjeti za razvoj turizma. Plasira se slika da je Rogoznica uspješna turistička destinacija, da citiram ‘ispred koje se nalaze samo Šibenik i Vodice’, što je notorna glupost jer se do tih zaključaka došlo na temelju uvrštavanja vikendaša u turističku statistiku. I sad vi meni recite – ako 51 posto smještajnih kapaciteta Rogoznice otpada na vikendice, o kojim mi dolascima i noćenja turista i komercijalnoj potrošnji pričamo?
Rogoznici pripada i niz mjesta i uz obalu i u njenom zaleđu. Što planirate za ta mjesta?
Prije svega, rješavanje komunalne infrastrukture – vodovodne mreže i rasvjete, za što smatram da spadaju u osnovne civilizacijske dosege. Jednom kad riješimo bazičnu infrastrukturu, možemo gledati dalje u budućnost. Ne smije proći mjesec dana, a da se ne obiđe jedno mjesto koje pripada Rogoznici.
