Grgo Antunac rođen je u Šibeniku 11. ožujka 1906. godine. Po završetku Obrtne škole u Splitu studirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti gdje je diplomirao 1932. te nastavio studij na specijalki Ivana Meštrovića.
Tijekom 1932. i 1933. godine boravio je u Parizu proučavajući umjetnine po galerijama zahvaljujući stipendiji Republike Francuske. Do 1937. godine pomagao je Meštroviću klesanjem reljefa te granitne karijatide za spomenik Neznanom junaku na Avali. Od 1937. do 1941. godine pomagao je Antunu Augustinčiću pri izradi konjaničkih skulptura i drugih javnih spomenika. Od 1937.-1949. sudjelovao je na desetak kiparskih natječaja za spomeničku plastiku, te izradu kovanog novca. Izveo je spomenike u Garešnici (1947./1948.) i Salima na Dugom otoku (1949.). U razdoblju od 1967.-1969. realizirao je brončane vratnice za glavni i bočni portal katedrale u Šibeniku., gdje je među svece sa glavne strane izradio Krležu, a i sebe. Od 1945. djelovao je kao profesor na zagrebačkoj ALU.
Grgo Antunac umro je 15. siječnja 1970. godine u Zagrebu.
Za života je samo jednom izlagao, stoga je nedovoljno poznat njegov doprinos hrvatskom modernom kiparstvu. Većinu njegovih djela čine portreti i studije ljudskoga lika. Djela su privatno vlasništvo, kao i vlasništvo Gliptoteke HAZU, Moderne galerije u Zagrebu, Zavičajnog muzeja u Šibeniku. Pojedine skulpture nalaze se u Banskim dvorima i u Uredu predsjednika RH.
