Srpanj i kolovoz u normalnim sezonama donose glavninu turističkog prometa na području Turističke zajednice grada Šibenika, a u novonormalnoj sezoni nadanja svih u turizmu okrenuta su i postsezonskim mjesecima. U srpnju je na području Šibenika, u komercijalnom smještaju bez vikendaša, evidentirano 156.024 noćenja, odnosno 45 posto od broja noćenja ostvarenih u srpnju prošle godine. Šibenik je tijekom srpnja posjetilo 27.245 gostiju ili 42 posto lanjskog broja turista.
– U Šibeniku su u srpnju najviše noćenja ostvarili Nijemci s udjelom 22 posto ukupnog broja, Poljaci su drugi s 14,55 posto svih ostvarenih noćenja, a na trećem su mjestu u srpnju domaći gosti s 13,07 posto. Slovenci su četvrti s udjelom u broju noćenja od 8,4 posto te Česi sa 7,9 posto – kaže Dino Karađole, direktor Ureda TZ Žibenik.
Ovoga ljeta najslabije se pune hosteli i hoteli, a gosti uglavnom biraju privatni smještaj u izoliranijim mjestima i u zaleđu te smještaj u kampovima.
– U privatnom smještaju u srpnju je ostvareno 77 tisuća noćenja, u kampovima 37.145, a u hotelima 34.445 noćenja. Pola ukupnog broja noćenja realizirano je u privatnom smještaju. U nedjelju je na području Šibenika bilo prijavljeno 6.719, što je 53 posto u odnosu na isti dan lani pa možemo zaključiti kako polako rastemo i ublažavamo pad u odnosu na prošlu sezonu. Ne bude li nekih novih epidemioloških turbulencija očekujem rujan i listopad bolje popunjen nego što smo sada – optimističan je Karađole.
Od destinacija na moru otok Žirje prednjači u srpnju u kojem ima pad od samo 20 posto u odnosu na srpanj 2019. godine. Kaprije je na 64 posto lanjskog prometa, a hit je Dubrava.
– U Dubravi se nude jako lijepe kuće s bazenima i gosti su to, posebno u ovoj sezoni, prepoznali kao siguran smještaj za ljetni odmor. Srpanjski rezultat tamo je na 90 posto prošlogodišnjeg sa 2.779 ostvarenih noćenja. Nisu to velike brojke, ali su potvrda onoga što gosti traže. Treba napomenuti kako ovoga ljeta i domaćini redovitije prijavljuju goste jer mnogi gosti traže službene potvrde boravka za nesmetan povratak u svoje zemlje, a stranci se moraju prijaviti u sustavu ‘Enter Croatia’. Iznajmljivači paušalci ponekad ranijih godina nisu prijavljivali dio gostiju jer ima onih koji to nisu znali odraditi, a nekim se jednostavno nije dalo, ali sad svi moraju pa je korona popravila taj dio sustava – zaključuje Karađole te dodaje kako je situacija bolja nego što se mislilo da će biti.
Najpogođeniji koronakrizom su autobuseri i organizatori grupnih izleta, a poseban su problem drastično srezani prihodi turističkih zajednica, koje sa 70 posto manje novca nisu u stanju financijski podržati ili organizirati baš sve manifestacije koje upotpunjuju boravak gostima u Šibeniku. Karađole napominje kako će i prihodi sezone biti sigurno manji jer su brojni iznajmljivači i hotelijeri spuštali cijene.
