Javna ustanova Nacionalni park Krka 2017. godine započela je interdisciplinarni znanstveni projekt ‘Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog održivog upravljanja’.
Projekt se provodi s ciljem održivog i dugoročnog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku jer kroz vrijeme vegetacija mijenja smjerove toka a to dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i prestanka toka na nekim djelovima. Prorastanje korijena makrovegetacije loše utječe na stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala, a negativan utjecaj vegetacije najviše dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste, poput pajasena.
Krške rijeke u Hrvatskoj, središta biološke raznolikosti s brojnim endemima, jedinstvene su u svijetu. Njihova osobitost je proces nastajanja sedre u kojem biljke i mahovine služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Taloženje sedre potpomognuto je cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama algi iako je, u osnovi, taj proces fizikalno-kemijski.
Mahovine imaju veliku površinu s brojnim mikroprostorima koji su idealna podloga za proces osedravanja zbog mnogobrojnih razgranjenih stabalaca obraslim sitnim listićima. Nakon što sedra prekrije stabalca mahovine, oni služe kao ‘armatura’ te pospješuje i olakšava trodimenzionalni rast sedre. Formirajući specifične biljne zajednice sedrenih barijera na nju se naseljavaju biljke koje imaju list, stabiljku i korijen-vaskularne biljke.
Vegetacija na sedrenim barijerama najuočljiviji je i biomasom najveći dio živog svijeta na njima te su brojni istraživači 20. stoljeća primjetili veliku ulogu mahovina i algi u procesu osedravanja i formiranja tih tvorevina. Sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća objavljena su posljednja sustavna istraživanja makrofitske vegetacije koja obuhvaća mahovine, vaskularno bilje i alge parožine na sedrenim barijerama.
Zlatko Pavletić, hrvatski botaničar i mikrobiolog, prvi je proveo sveobuhvatna i detaljna terenska istraživanja na flori mahovina, s posebnom pažnjom usmjerenom na vegetaciju i ekološke odnose na sedrenim barijerama.
Tek 2018. godine, čak pola stoljeća nakon prvih istraživanja, Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa dalo je cjeloviti uvid u floru i vegetaciju tih barijera na svih sedam slapova rijeke Krke. Rezultati istraživanja dokazali su i potvrdili da su flora i vegetacija na sedrenim barijerama rijeke Krke dobro strukturirane i bogate raznim vrstama što odražava njihovu prirodnost i dobru očuvanost.
Uspoređujući novije istraživanje s Pavletićevim iz sredine prošlog stoljeća,ustanovljeno je da su slapovi danas znatno više zasjenjeni drvenastom vegetacijom te da je površina otvorenih slapišta smanjena.
Od početka istraživanja 2017. godine, već u prvim fazama praćenja biljne i životinjske komponente i osedravanja, zaključeno je da je odmah nakon uklanjanja invazivne vrste pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na novoformiranim tokovima, odnosno tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Svi rezultati biti će pohranjeni u bazu podataka, čija će analiza dati informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom.
