Hrvatski zastupnik Tonino Picula danas je tijekom rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamentu posvećene paketima mjera za borbu protiv korona virusa istaknuo kako će zajednički europski odgovor na krizu i izlazak iz nje zahtjevati daleko više sredstava nego što su u pravilu godišnja izdvajanja nacionalnih država za EU.
– Ova nesretna situacija treba nas nadahnuti za efikasnije i solidarnije djelovanje i kad pandemija prođe. Kako sada nevažno izgledaju prepirke hoće li države članice ulagati jedan, 1,17 ili 1,3 posto BDP-a u zajednički proračun – istaknuo je, govoreći o mjerama za spas europske ekonomije.
Dao je podršku odluci o prenamjeni preostalih sredstva iz Kohezijskih fondova za ublažavanje posljedica pandemije uz podizanje stope sufinanciranja na sto posto u sljedećoj godini i istaknuo kako kohezijska sredstva moraju biti među zadnjima koja treba rezati u sljedećem proračunu.
Pozdravio je i prijedlog da se tri milijarde eura iskoristi za nabavku medicinskih uređaja, zaštitne opreme i podršku medicinskim radnicima, te pozvao Komisiju i zemlje članice da paze na neprovjerene oglase po društvenim mrežama i portalima, zbog ponuda maski i dezinficijensa sumnjive kvalitete po neprimjereno visokim cijenama.
Podržao je prijedlog da se neutrošena sredstva Fonda za ribarstvo preusmjere za pomoć ribarima, a isto je predložio i za sredstva Fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Mali poljoprivredni proizvođači i vinari već sad trpe nepodnošljive štete, a adekvatne mjere za ublažavanje štete u turističkom sektoru još nisu donesene, ističe.
– Posljedice pandemije bit će sanirane, očito, ogromnim iznosima javnog novca. Ta sredstva traže potpuno transparentno trošenje uz ozbiljnu kontrolu ulaganja i primanja novca. Na europskoj i nacionalnim razinama. Podržavam politički dogovor četiri najveće grupe o zajedničkom usvajanju rezolucije. Mogla je, naravno, obuhvatiti još elemenata, no u ovom trenutku je važnije političko zajedništvo radi donošenja mjera u korist naših građana – zaključio je.
