Vijenac u more u počast svim poginulim i nestalim pomorcima pred puntom Zlarina danas su, na blagdan svetog Nikole, 25 put položili predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske. Odavanju počasti mnogima kojima je more jučer bilo kruh, a danas im je plava grobnica i za koje je molitvu izgovorio don Krešimir Mateša, župnik katedrale svetog Jakova, bili su prisutni i predstavnici Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika.
Običaj polaganja vijenca u more Sindikat pomoraca Hrvatske obnovio je 1995. godine.
– Ovu godinu obilježila je havarija u kojoj je nestao i naš kapetan Dino Miškić. Poštujući privatnost Dinove obitelji i cijelu situaciju ne želimo ništa prejudicirati, niti dodatno otvarati rane. Kapetana Miškića i dalje vodimo kao osobu koju se može pronaći, bez obzira što su šanse za to male, ali tako će biti dok god se službeno ne proglasi nestalim – kazao je Milko Kronja, ITF inspektor i voditelj šibenskog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske.
Naši pomorci danas plove na svim morima i kod gotovo svih svjetskih brodara.
– Problema danas pomorci imaju uglavnom kod domaćih brodara radi neisplata plaća. Kod splitskog Jadroplova nedavno se moglo vidjeti bilo je problema i sa hranom i higijenom. Nakon što su inspektori ITF-a diljem svijeta dobili poziv da obiđu te brodove to je sada dovedeno na pristojnu razinu. Naši su brodovi malobrojni, negdje je oko 70 prekooceanskih brodova duge plovidbe koji su pod hrvatskom kontrolom, ali nisu svi pod hrvatskom zastavom. Sjećam se kad smo počeli polagati vijenac u more Slobodna plovidba je još postojala i imala je 17 brodova, a pet godina prije imala ih je 28. Procjena je da je oko tisuću pomoraca s područja Šibensko-kninske županije i logično je da su prisiljeni tražiti posao na strancu – rekao je Kronja.
Hrvatski pomorci cijenjeni su u svijetu zbog svog iskustva i stručnosti, ali i tu ima problema s brodarima.
– Imali smo ugovor s jednom Norveškom kompanijom gdje su bili uposleni naši pomorci. U jednom trenutku su svi dobili otkaz. Nakon tri-četiri godine Norvežani su ih opet pozvali. To su bili novi brodovi kojima je došlo vrijeme za prodaju i filipinska posada im nije dovoljno dobra za dovesti te brodove u dobro stanje kako bi postigli povoljnu cijenu. Zato opet zovu hrvatske pomorce. U pomorstvu se otvaraju i nove tržišne niše gdje se naši pomorci zapošljavaju na svim kategorijama brodova od kontejneraša i tankera do kruzera, uglavnom s dobrim plaćama – kaže Kronja.
