Kakva je budućnost ribolova sitne plave ribe na Jadranu s obzirom na to da Europska komisija predlaže nastavak smanjenja izlova? Hrvatski ribari žestoko se protive daljnjim ograničenjima, a o tomu je za Deutsche Welle progovorio šibenski ribar Petar Baranović, predsjednik novoosnovane udruge profesionalnih ribara ‘Ribarska solidarnost’.
Unatoč poboljšanju Europska komisija svojim Višegodišnjim planom upravljanja malom plavom ribom u Jadranu i dalje predlaže dramatično ograničavanje izlova srdele i inćuna, i to na obje strane Jadrana, predlažući uvođenje količinskih kvota i višemjesečnog ili čak višegodišnjeg moratorija na Jadranu. Prijedlog je naišao na burnu reakciju hrvatskih ribara. Za grupaciju ribolova Hrvatske gospodarske komore ti su zahtjevi potpuno neprihvatljivi, uz objašnjenje da ‘oni idu na ruku interesnim lobijima’ nauštrb lokalnog ribarstva, a slično misli i Petar Baranović, šibenski ribar s dugogodišnjim iskustvom i diplomirani inženjer morskog ribarstva.
– Mi smatramo da smo provođenjem ranije dogovorenih mjera već dosegnuli željene ciljeve, ali i naš limit, s obzirom na to da bi dodatnim mjerama ugrozili ribare i cijelu djelatnost – kaže Baranović i tvrdi da više nema prostora za dodatno smanjenje izlova, jer bi to dovelo do daljnjeg pada prihoda i ugrozilo opstanak tvrtki koje posjeduju ribarske brodove.
– Bile bi ugrožene i plaće ribara, koje su u izravnoj korelaciji s prihodima broda, odnosno izlovom. Ne možete jednoj osjetljivoj djelatnosti kao što je ribarstvo prihode smanjivati neograničeno – objašnjava za DW nekadašnji čelnik Sindikata ribara Hrvatske i predsjednik novoosnovane udruge profesionalnih ribara ‘Ribarska solidarnost’, koji je u jednom mandatu bio i HNS-ov saborski zastupnik, ali koji za sebe kaže da je bio i ostao ponajprije – ribar. I to ribar koji je na brodu od svoje 19. godine.
Program obnove ribolovne flote iskorišten je za, po njegovom mišljenju, prekomjerno povećanje flote.
– Mnogi su podlegli zovu kapitala, koji je agresivan i ne bi smio imati glavnu riječ kada je riječ o eksploataciji bioloških bogatstava. Jadran je preosjetljivo more, zanimljivo zbog biološke raznolikosti, ali i siromašno kada je riječ o količinama. Sve je to dovelo do smanjenja fonda sitne plave ribe u Jadranu, zbog čega smo počeli primjenjivati mjere ograničenja izlova, radi oporavka stokova srdele i inćuna. Te mjere daju rezultate i dobrim gospodarenjem i odgovornim ribolovom, odnosno ravnotežom između kapaciteta ribolovne flote, broja ribolovnih dana i stanja ribljeg fonda, moguće je dugoročno zaštititi sitnu plavu ribu u Jadranu – uvjeren je Baranović, koji smatra da ribarstvo treba prepustiti ribarima i znanosti, a kapital i trgovce, koje naziva ‘evaluiranim švercerima ribe’, treba vratiti na ‘njihovo pravo mjesto’.
Cijeli tekst pročitajte na LINKU.
Foto: Facebook
