‘Petar Krešimir IV. još je 1069. godine, kad je davao otok Maunu franjevačkom samostanu, kazao ‘naš vlastiti otok što leži na našem dalmatinskom moru’. On je već tada proglasio gospodarski pojas, a mi ga danas u suverenoj Republici Hrvatskoj ne proglašavamo’. Kazao je to na današnjoj konferenciji za medije Ivica Ledenko, županijski vijećnik Mosta NL, pred Županijsku skupštinu Šibensko-kninske županije na kojoj će se danas raspravljati o Deklaraciji o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa koju je Most stavio na raspravu.
– U ovom gradu i ovoj županiji vidi se impozantan broj kočarica i ribarica. Primjerice u Tribunju od europskih sredstava izgrađena je otkupna stanica za veleprodaju ribe koja nije u funkciji, dakle ovo je i prvorazredno političko pitanje, međutim to je i pitanje suverentiteta i gospodarstva, a posebice pitanje ekologije, jer ako mi nećemo čuvati Jadransko more, tko će – poručio je Ledenko.
Na konferenciji je sudjelovao i tajnik Mosta Nikola Grmoja, koji je podsjetio kako je Most prije više od godinu dana zahtijevao proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Vlada RH je, podsjeća Grmoja, pokrenula konzultacije o proglašenju, no nakon njih nije se dogodilo ništa.
– Zato smo mi prije pola godine odlučili uputiti prijedlog odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na moru u Hrvatski sabor. Nedavno smo dobili negativno mišljenje Vlade, a sama ta odluka još nije stavljena na raspravu, što pokazuje da se Vlada boji te rasprave, jer je svjesna da naši građani podržavaju proglašenje i mi smo odlučili putem Županijskih skupština županija koje se nalaze uz more, od Dubrovačko-neretvanske, pa sve do Istarske županije, staviti Deklaraciju na raspravu i putem nje izvršiti pritisak na Vladu da se proglasi isključivi gospodarski pojas. Nažalost, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nisu željeli staviti točku na raspravu, u Splitsko-dalmatinskoj deklaracija je odbijena – kazao je Grmoja.
Benefiti od proglašenja isključivog gospodarskog pojasa su veliki, istaknuo je Ante Čikotić, član Glavnog odbora Mosta, od zaštite Jadrana, gospodarenja njime, izlovljavanja i očuvanja ribljeg fonda te arheoloških nalazišta, eksploatacija ugljikovodika i 130 milijuna eura godišnje.
– Svake godine imamo havarije na Jadranu koje dosad prolaze bez velikih posljedica, ali je pitanje dokad će to biti tako. Mi moramo gospodariti Jadranom, moramo ga zaštititi. Jedini kojima nije u interesu proglašenje isključivog gospodarskog pojasa su oni koji imaju europske ambicije i njihova politika nezamjeranja će nas dovesti do toga da će 24 tisuće kilometara ostati bez zaštite. Stoga danas pozivamo Šibensko-kninsku županiju da donese Deklaraciju, jer ovaj je potez prvi korak da se sjedne za stol i da očuvamo Jadran – rekao je Čikotić.
