Dvadeset godina je prošlo kako su prve obitelji janjevačkih Hrvata s Kosova doselile u Kistanje. Je li to bila dobra odluka, je li država dovoljno pomogla i kako se danas živi tom mjestu – bile su neke od tema znanstvenog skupa održanog u Kistanjama, pod nazivom ‘Kistanje-20 godina poslije’.
Predsjednik hrvatskog društva Janjevo, i nekadašnjeg odbora za preseljenje, Sebastijan Palić, podsjeća da su razgovori s državom tada rezultirali obnovom 136 i izgradnjom 120 objekata koji su bili novi dom za janjevačke Hrvate.
Ugledni demograf Stjepan Šterc, međutim tvrdi da se tu stalo, nakon početnog elana, hrvatske Vlade nisu ispoštovale sve što je bilo dogovoreno, pa je janjevačka zajednica ostavljena da se s problemima bori sama.
Bez pomoći države, ova vrijedna zajednica ne može naprijed, uvjeren je Nikola Matić, ističući problem zemljišta i to državnog, kojega treba podijeliti ljudima da rade, otvaraju nova radna mjesta i ostanu u Kistanjama.
– Ako država pod hitno ne zaposli 50 mladih ljudi, ova će se zajednica raslojiti, tvrdi Matić.
U Kistanjama, prema posljedenjem popisu stanovništva, živi oko tri pol tisuće stanovnika, više od 60 posto čine Janjevci, u zadnjih je 20 godina rođeno 465 djece, umrlih je 90. Mladi se uglavnom nakon fakulteta ne vraćaju. Zato bi država morala stvoriti uvjete da Janjevački Hrvati, koji su prije 20 godina svoj novi dom pronašli u Kistanjama, tu i ostanu, jedinstveni je zaključak znanstvenoga skupa.
