Za požar između Srime i Jadrije kriv je 74-godišnjak kojem se spaljivanje korova otelo kontroli zbog čega će protiv njega Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku biti podnijeta kaznena prijava za dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 74-godišnjakom utvrđeno je da je 28. ožujka oko 13.20 sati na Jadriji, predio Vodena Jama, spaljivao biljni otpad. Vatra mu je u jednom trenutku izmakla kontroli i proširila se u požar koji je zahvatio površinu do 34 hektara. Iz PU šibensko-kninske ivijestili su kako je tom prilikom osumnjičeni izazvao opasnost za imovinu većeg opsega.
Iz policije ponovno apeliraju na građana, jer je od početka ove godine zabilježen daleko veći broj požara na otvorenom prostoru s daleko većom materijalnom štetom, da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru i da poštuju odluku lokalne samouprave o spaljivanju biljnog otpada u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.
Posebno upozoravaju da je spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije.
Također, mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti. Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje pet metara.
Spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva¬njem vodom, smije napustiti to mjesto.
Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru po vjetrovitom vremenu i noću, zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem.
Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Iz policije upozoravaju da je, temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15 tisuća kuna. Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od tisuću do 15 tisuća kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Pozvani su svi građani da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini, kao i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve 112, jer samo svojim savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu možemo smanjiti mogućnost izbijanja većih požara, koji bi mogli imati i tragične posljedice.
