Predavanje ‘Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava’ u Društvu arhitekata Zagreba održat će u četvrtak 9. ožujka šibenski konzervator Ivo Glavaš.
U Društvu arhitekata Zagreba predavanje najavljuju u kontekstu aktualnih konzervatorsko-restauratorskih radova koji se u posljednje vrijeme obavljaju na ključnim elementima šibenskog fortifikacijskog sustava, uglavnom u okvirima europskih projekata. Ivo Glavaš govorit će o odnosu nove namjene u tvrđavama, koje su svoju primarnu obrambenu funkciju odavno izgubile, i izvorne strukture spomenika te koje su nove spoznaje o šibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka posljedica arheoloških i konzervatorskih istraživanja.
Srednjovjekovni šibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprijeđen i nadograđen u ranom novom vijeku kako bi se uži prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zaleđa i s mora. Već krajem srednjeg vijeka, polovinom 15. stoljeća ojačani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oružju.
Određene adaptacije početkom novog vijeka mogu se pratiti i na kaštelu sv. Mihovila. Početkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. – 1669.) između Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova šibenska Velika kopnena vrata te tvrđave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada Šibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. – 1660.) na postojeće gradske bedeme na istočnoj strani dograđuju se dva veća bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine.
