I Hrvatske ceste, poput mnogih drugih javnih poduzeća u državnom vlasništvu, do kraja ove godine krenut će s racionalizacijom, odnosno regionalizacijom svojih ureda. Za Krešimirov grad to znači gubitak administrativnog nadzora nad još jednom važnom institucijom, koja je dosad autonomno baratala milijunskim investicijama na županijskom području. Ubuduće, o trošenju novca za šibenske potrebe odlučivat će – Split. Točnije sa 1. siječnjem 2014. Hrvatske ceste imat će samo šest poslovnih jedinica i to u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Splitu i Zadru. Svi ostali dosadašnji ‘centri’, uključujući i onaj u Šibeniku, bit će pretvoreni u ‘službe’, odnosno ‘odjele’.
PREVIŠE RUKOVODILACA
– Analizom sadašnjeg stanja u Hrvatskim cestama utvrđen je prevelik broj organizacijskih jedinica, tako da je dosadašnjih 430 zaposlenih raspoređeno u 91 organizacijsku jedinicu s isto tolikim brojem rukovodilaca, što uz ostale uzroke, otežava racionalno i efikasno poslovanje. Najveći problem bila je ‘isključivo vertikalna hijerarhija’ po sektorima, koji su djelovali gotovo kao zasebna poduzeća, a problem je i nehomogenost ispostava na terenu, neunificiranost pri postupanju s trećim osobama i zainteresiranim stranama te nenadležnost u administrativnom smislu nad radnicima društva po pojedinoj ispostavi, županiji ili regiji. Bitno je napomenuti kako nije postojala gotovo nikakva komunikacija s predstavnicima lokalne uprave i samouprave – pojašnjava nam Tamara Pajić, glasnogovornica Hrvatskih cesta. Hoće li nova sistematizacija donijeti otkaze nije otkrila, ali sigurno će dovesti do ukidanja nekih dosadašnjih radnih mjesta.
– Reorganizacija poslovnog sustava će, uz ostale promjene, rezultirati i nešto drugačijom raspodjelom zadataka i odgovornosti. Zahtijevat će i drugačiju strukturu potrebnih znanja i iskustava, a reorganizacija će, osim toga, nužno dovesti do ukidanja nekih postojećih i potrebu za otvaranjem novih radnih mjesta (na projektima). Evidentno je da dosad nije vođena dobra politika zapošljavanja, što u konačnici za posljedicu ima zapostavljanje struke – nastavlja Tamara Pajić. Ukidaju im se i Sektori za studije i projektiranje, dok će poslove iz Sektora koordinacije i nadzora izvršenja obavljati Sektor građenja i rekonstrukcije te Sektor za održavanje i prometa. Novost je osnivanje Sektora za razvoj i plansko projektiranje, čija je svrha, između ostalog, i stvaranje baze podataka za ukupnu cestovnu mrežu RH.
TERENSKE JEDINICE
– Zaduženje i odgovornost za operativnu provedbu planova poslovanja prebacuje se na terenske poslovne jedinice. U tu svrhu osnovat će se već spomenutih šest jedinica, vodeći se načelom da je svaka jedinica zadužena za podjednako veliku mrežu državnih cesta i poštujući, pri tome, nedjeljivost županija te postojeću infrastrukturu ispostava i njihovu kapacitiranost. Nositelji operative u poslovnim jedinicama bit će odjeli tehničkih poslova, u kojima će djelovati osposobljeni i odgovorni voditelji projekata i voditelji tehničkih ispostava – sadašnji šefovi ispostava – kaže nam Tamara Pajić.
Sve ovo samo je tihi proces daljnje institucionalne provincijalizacije Šibenika, koji iz godine u godinu gubi središta institucija. Dosad smo već izgubili autonomiju institucija poput HZZO-a, Službe za transfuziju, Carinarnice, Središte pošta, Finin gotovinski servis, Trgovački sud. Sve ove ustanove ne djeluju više sa sjedištem u Šibeniku, već o šibenskim potrebama odlučuju Splićani i Zadrani. Ta dva dalmatinska grada dobro su se pozicionirala na administrativnoj tabeli Hrvatske. Gradonačelnik Šibenika Željko Burić kazao je nedavno kako Šibenik više nije grad između, između Zadra i Splita. No, je li to doista tako ili je to tek iluzija koju je donio sezonski turizam, a istina je jedino da je konačno došlo vrijeme za jaku i prodornu -reakciju?
