Prije gotovo pet godina Nadan Vidošević, bivši predsjednik Hrvatske gospodarske komore i nekoć istaknuti član HDZ-a, kažnjen je s 2.000 kuna zbog divljačke jurnjave po autocesti A1. Policija je njegov automobil, kojim nije upravljao on nego njegov službeni vozač, zbog prebrze vožnje zaustavila prvo kod Perušića, a zatim i kod Šibenika. Iako nikada nije otkrio koliko je brzo njegov vozač vozio, prema visini kazne koja je određena Zakonom o sigurnosti prometa procjenjuje se da se radilo o brzini između 177 i 198 km/h, a stručnjaci su tada tvrdili da je propust policije što ga nije isključila iz prometa budući da je predstavljao opasnost za sebe i druge sudionike u prometu. Međutim, te je godine Vidošević bio predsjednički kandidat, a navikli smo već na to da se prema pojedincima postupa drugačije negoli u redovnim slučajevima.
LJUBITELJ BRZINE
Vidošević je, pokazalo se kasnije, poput nekih drugih domaćih političara, pasionirani ljubitelj brzine. Nije mu to bio jedini put da se oglušio na ograničenja brzine na hrvatskim prometnicama, a opet se radilo o prekršaju na šibenskom području. 15. rujna 2013. godine prometna policija PU šibensko-kninske Vidoševiću je izdala Obavezni prekršajni nalog zbog prekomjerne brzine kojom je vozio, neslužbeno doznajemo čak oko 220 kilometara na sat. On je na taj nalog pravodobno uložio prigovor, koji je dostavljen Prekršajnom sudu u Šibeniku na nadležno postupanje. Budući da Nadan Vidošević ima prijavljeno prebivalište u Zagrebu, prema Prekršajnom zakonu moguće ga je ispitati u mjestu prebivanja. Stoga je šibenski Prekršajni sud još početkom prosinca 2013. zagrebačkom Prekršajnom sudu uputio zamolnicu za pružanje pravne pomoći radi ispitivanja okrivljenika, da bi 5. rujna ove godine zagrebački sud vratio zamolnicu, doznajemo od šibenskog Prekršajnog suda. Međutim, zbog nedostataka ta je zamolnica istog dana vraćena Prekršajnom sudu u Zagrebu, što znači da se niti godinu dana nakon počinjenja spomenutog prekršaja Vidoševićev slučaj nije riješio.
DVOSTRUKA PRAVILA
Očito je, dakle, da prometna pravila i zakoni ne vrijede za sve građane jednako. Budući da je Prekršajnom sudu u Zagrebu trebalo devet mjeseci da šibenskom sudu vrati zamolnicu koju, u konačnici, nisu pravilno ispunili, pitanje je hoće li se Vidoševićev proces dovršiti u roku od četiri godine, nakon kojeg nastupa zastara i radi li se to namjerno zbog činjenice da je riječ o moćnom Nadanu Vidoševiću, a ne običnom građaninu. Srećom, njegova divljanja po prometnicama prošla su bez ljudskih žrtava, ali nije moralo biti tako. Svi misle da se njima takvo što ne može dogoditi – dok se ne dogodi.
Načelnik PU Šibensko-kninske Ivica Kostanić u prošlom je broju Šibenskog tjednika iznio poražavajuće statistike o broju prekršaja u prometu, između ostalog navodeći kako je u prvih osam mjeseci ove godine ispisano čak 5.598 kazni samo za prekoračenje brzine, koja je često uzrokom fatalnih prometnih nesreća. Taj podatak dovoljno govori o prometnoj nekulturi na hrvatskim cestama, ali ni brojne ljudske žrtve ne osvješćuje nesavjesne vozače i očito ne predstavljaju primjer drugima da ne divljaju po cesti. Ograničenja brzine na prometnicama stoje s razlogom i brojne bi se nesreće izbjegle da ih se poštuje. No moćnici zaštićeni tonama kvalitetnog lima s prejakim motorima i zračnim jastucima često misle da su iznad ograničenja i zakona te da su nedodirljivi. Kao primjer možemo uzeti upravo Vidoševića s opetovanim prekršajima, ali i Radimira Čačića koji na duši, zbog pretjerane brzine, nažalost ima dvoje nedužnih ljudi. No, tek su ga još dvije nesreće koje su uslijedile nagnale na odluku da ne sjeda više za volan automobila. Koliko se nesreća i ljudskih žrtava mora dogoditi da bi se ostali osvijestili o nužnosti odgovorne vožnje?
