Bilo je to samo dva dana nakon što je s radom krenula i hidroelektrana Nikole Tesle izgrađena na dalekim slapovima Niagare. No, od tog vremena do danas, u samom srcu Nacionalnog parka, nalaze se tek ostatci nekadašnje hidrocentrale ‘Krka.
Ostale prekretničke epohe, prema Jakovljeviću, su gradnja katedrale sv. Jakova u Šibeniku, te doba aluminija kad se Krešimirov grad povećao za dva puta. Šibenik u vrijeme rada hidrocentrale bio je poznat i u ostatku svijeta, i to zahvaljujući tadašnjem šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meischeru.
Naime, paralelno s gradnjom hidrocentrale, gradio se dalekovod na drvenim stupovima za prijenos električne energije do Šibenika, dug 11 kilometara, kao i gradska mreža javne rasvjete. Bio je to prvi potpuni elektroprivredni sustav u Hrvatskoj, a Šibenik je električnu rasvjetu dobio prije mnogih drugih gradova u Europi.
Beč, Rima, London i ostali gradovi bili su nekoliko koraka iza Šibenika, a onda je deset godina kasnije, uz hidrocentralu ‘Krka’, izgrađena još jedna. Bila je to hidroelektrana ‘Jaruga’, smještena oko sto metara nizvodno od prethodnice, a koja radi i danas.
Prvi se pamet, reći će mnogi. A da je tomu tako, dokazuje i prva hidroelektrana u Šibeniku. Stoga ne čudi da je HE ‘Krka’, zbog svog povijesnog značaja, zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture u Hrvatskoj koju svakako valja razgledati prilikom posjeta Nacionalnom parku. Skrivena iza zelenog pokrivača satkanog od biljnog svijeta Nacionalnog parka, HE ‘Krka’ posjetiteljima nudi pregršt informacija o povijesti koja se podjednako tiče Šibenika, Hrvatske, Europske unije kojoj stremimo, ali i ostatka svijeta.
Uz Skradinski buk ponosno stoji prva europska hidroelektrana ‘Krka’
- Advertisment -