Za uređenje interijera i izradu postava Muzeja betinske drvene brodogradnje Ministarstvo regionalnog razvoja dodijelilo je Općini Tisno, iz programa za razvoj otoka i priobalja, 1,2 milijuna kuna. Ovaj betinski jedan je od tek pet projekata s područja Šibensko-kninske županije koji su ostvarili pravo na sufinanciranje ministarstva, te je projekt koji je financijski najizdašnije nagrađen. Načelnik Općine Tisno Ivan Klarin kazat će kako ga to nimalo ne čudi, s obzirom da je riječ o jedinstvenom projektu kakav Hrvatska javnost još nije vidjela.
NOVA PRILIKA ZA BRODOGRADNJU
– U Betini radimo muzej koji će biti hrvatska senzacija. Prvi put se izrazito tradicionalne komponente miješaju s najmodernijim tehnologijama, a sve kako bi se djelatnost koja je bila gotovo na izumiranju, a koja je obilježila ovaj kraj te je u njega duboko utkana, predstavila turistima i, što je najvažnije, lokalnim stanovnicima. Cilj nam je, naime, da ne dozvolimo izumiranje drvene brodogradnje, već da kroz ovaj projekt toj djelatnosti dademo pozitivan razvojni pravac, ili, da tako kažemo, novu budućnost – napominje Klarin, dodajući kako će priča o drvenoj brodogradnji u betinskom muzeju izići iz povijesnih i tradicijskih okvira, i dobit će jednu posve novu perspektivu. Jedno je, napominje tišnjanski načelnik, kada šira javnost o brodograditeljskom zanatu saznanja stječe iz opće perspektive, kroz pokoju priču koja se, sve rjeđe, može pronaći na nacionalnim dalekovidnicama, a drugo je kad se to vrijedno iskustvo i znanje pred posjetitelja postavi kroz opipljive eksponate, multimedijalne prikaze brodskih konstrukcija, 3D igrice slaganja broda, priče kalafata iz prve ruke, brodske makete ili prezentaciju alata koji su u stara vremena mijenjali današnju električnu mehanizaciju. Tek iz te perspektive, nastavlja Klarin, brodograditeljski zanat postaje opipljiv, pogotovo kada se prezentira u objektu kakav je odabran za smještaj Muzeja betinske drvene brodogradnje, a koji je još jedna posebnost ove ustanove u odnosu na ostale slične muzeje na Jadranu.
– Građevinski radovi na uređenju objekta su pri kraju. Želim napomenuti da je riječ o rijetko viđenom povijesnom prostoru, kući starijoj od 500 godina koja se nalazi u središtu Betine i, kao i ostali objekti u okruženju, zaštićena je kao kulturno dobro. Tu smo činjenicu maksimalno uvažili prilikom izrade postava, konzervirali smo, stoga, kamene zidove objekta, a kako bismo posjetiteljima na uvid ostavili tradicionalnu dalmatinsku arhitekturu, postav smo formirali na način da je potpuno neovisan o objektu. Želim ovdje pohvaliti ljude koji su odlično odradili ovaj projekt, prije svega tim tvrtke Kocka d.o.o. iz Šibenika koja je izradila projekt postava, i na Ministarstvu kulture uspješno ga obranila uz sve pohvale, a potom i ostale uključene u projekt, etnologa Muzeja u Šibeniku Jadrana Kalu i Udrugu Betinska gajeta 1740. koja je pokrenula inicijativu što ju je Općina provela u djelo – kazao je Klarin, napominjući kako su ti ljudi u objektu muzeja uspjeli dizajnirati postav koji nije samo etnološki obuhvatio jednu povijesnu djelatnost već joj je ponudio novu priliku za razvoj. Muzej betinske drvene brodogradnje, podsjeća Klarin, osim čitave baze podataka vezane uz djelatnost, a koja je za potrebe muzeja prikupljena po prvi put u povijesti Betine, posjetiteljima će ponuditi uvid u etnološku povijest, ali i u život kalafata, od osnutka prvih brodogradilišta u 18. stoljeću do danas. Služeći se novom tehnologijom, kroz 3D tehniku bit će vidljivi svi djelovi drvene gajete, broda po kojem je Betina nadaleko poznata, posjetitelji će na 3D igrici moći složiti vlastiti brod, a na svojim pametnim telefonima gajetu će u muzeju moći vidjeti i virtualno iz tri perspektive. Dodatan uvid u kompleksnost betinske brodogradnje posjetitelji će steći promatrajući minijatuire tradicionalnih drvenih brodova koji su se gradili u betinskim škverovima.
‘PAVILJON’ U LUČICI
Ono što ovaj muzej također čini drugačijim od svih ostalih koji na neki način konzerviraju tradicijske djelatnosti jest činjenica što on ne egzistira samo u zatvorenom prostoru, već u čitavom središtu Betine. Njegov prvi ‘paviljon’ je u betinskoj lučici gdje će, u svom prirodnom okruženju, biti vezano tridesetak tradicijskih brodova, a pored njih bit će izložene informacije o njihovim vlasnicima, datumu gradnje i majstoru kalafatu koji ih je izgradio. Također, muzej se nastavlja i na tradicionalne kalafatske radionice gdje će posjetitelji iz prve ruke moći vidjeti na koji način nastaju ta mala drvena umjetnička djela. Umjetnička djela jer ih odnedavno takvima percipira Ministarstvo kulture koje je šibenskom Konzervatorskom odjelu poslalo dopis kojim odobrava zaštitu gradnje tradicijske betinske gajete kao – kulturno dobro.
