Još prije dvije godine činilo se kako je početak radova na izgradnji poslovne zone Krušćica tek puka formalnost. Iako je zona ucrtana u Prostorni plan Općine, još je uvijek u državnom vlasništvu, a realizaciju ovog iznimno važnog projekta koče i neriješeni imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima dijela parcela koje se nalaze na prostoru bivše vojarne.
BIROKRATSKE PREPREKE
– Nakon što smo postigli dogovor sa sadašnjim Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom oko buduće namjene, i prenamjene bivše vojarne u poslovnu zonu, te uvrštenja buduće poslovne zone u Prostorni plan Općine, ostalo je pitanje dogovora s vlasnicima dijela terena kojima je isti bivša država nacionalizirala. Postupak prijava za povrat nacionaliziranih nekretnina završio je još 1997. godine, ali država, nažalost, do danas još uvijek nije obeštetila vlasnike koji su zatražili povrat imovine i u potpunosti oslobodila teren za njegovu novu namjenu – kaže nam načelnica Općine Rogoznica Sandra Jakelić.
Evidentno je, napominje Jakelić, kako država odugovlači s rješavanjem pitanja povratka nacionaliziranih nekretnina uglavnom zbog toga što bi vlasnike trebalo novčano obeštetiti, a novaca za to nema.
– S obzirom da na prostoru predviđenom za izgradnju poslovne zone postoji kompletna infrastruktura, te bi se za početak radova trebao urediti tek jedan manji dio pristupne ceste, prava je šteta što ovaj projekt još uvijek nije ni blizu svog početka – kaže Jakelić.
ZAINTERESIRANI INVESTITORI
Interes za ulaganje u poslovnu zonu Krušćica do sada je iskazalo nekoliko trgovačkih centara, obrtnika i privatnih poduzetnika, za čije potrebe je i namjenjena poslovna zona.
– Uz sav, i ne baš tako mali, interes koji postoji od strane investitora i ulagača, nama ne preostaje ništa drugo nego čekati dok se ne riješi pitanje prijenosa vlasništva. Kada se riješi taj dio, krenut ćemo u raspisivanje natječaja za dodjelu parcela i kreiranje izgleda poslovne zone koja bi prema našem planu bila podijeljena u tri cjeline. Jedna bi bila namjenjena za trgovačku djelatnost, druga za trgovačko-zanatsku djelatnost, dok bi treća bila najmenjena za servisne djelatnosti – kaže Jakelić.