Općina Primošten dala je svoje očitovanje o Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, izrađenoj od „Ires ekologija d.o.o.“ i „ZaVita, svetovanje d.o.o.“
– Republika Hrvatska je među „top“ tri države u Europi po kvaliteti mora, treći smo u Europi po bogatstvu vode, a možemo biti zadovoljni i kvalitetom zraka. Imamo 19 nacionalnih parkova i parkova prirode a gotovo 30 posto Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura 2000. Ishitreno ulaženje Republike Hrvatske u priču oko eksploatacije Jadrana radi potencijalnog iskorištavanja ugljikovodika, riskantna je priča ukoliko se uzme u obzir da je posljednji put tek 2008. godine donesen Plan intervencija kod izvanrednih onečišćenja mora, očito je da i ovog puta država ne radi u interesu građana. Naime 2008. godine donesen je Plan u kojem u čl.1 točka 6. „Iznenadno onečišćenje mora“ nigdje ne spominje mogućnost nastanka onečišćenja izlijevanjem nafte. Ujedno u točki 1.1.pod vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora nigdje se ne spominje mogućnost nastanka šteta zbog mogućeg izlijevanja nafte pa iz navedenog proizlazi niti da nisu utvrđene pravne pretpostavke-zakonski okvir za utuživanje odgovornih za naknadu šteta koje mogu nastati zbog incidenata vezanih uz istraživanje ili crpljenje nafte – stoji u očitovanju.
Općina Primošten mišljenja je da je Strateška studija trebala prethoditi natječaju za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, koji je zaključen 3. studenog 2014. godine, na kojemu je pet kompanija dobilo dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, bez da je provedena javna rasprava sa zainteresiranom javnošču.
– Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu došlo je do pomicanja istražnih područja od obale i otoka, strožih ekoloških standarda i navodno boljih ekonomskih uvjeta za Hrvatsku, međutim i dalje smo mišljenja smo da je granica od 6 km od otoka i 10 km od kopna preblizu obalnih naselja (tim više što granica od 6 km nije korištena za pučinske otoke, od kojih neki imaju ogroman značaj za bioraznolikost – Jabuka, Palagruža…), te da ni najviši ekološki standardi nisu garancija nepostojanja štetnog utjecaja na sva obalna mjesta, pa tako i na područje naše općine. Primoštenski akvatorij, kao i morska prostranstva koja ga okružuju, imaju izuzetno visoke krajobrazne vrijednosti, a istražni prostor Srednji Jadran 11 nalazi se u neposrednoj blizini prolaza kojim se koriste nautičari dok krstare jadranskom obalom. Iz tog razloga, mišljenja smo kako bi već i istraživanje, a pogotovo eksploatacija ugljikovodika na tom istražnom prostoru moglo smanjiti krajobraznu vrijednost morskih prostranstava te negativno utjecati na nautički turizam u našem području – stoji u očitovanju.
Još većim rizikom smatraju negativan utjecaj na okoliš koji će neminovno uslijediti ako u tom istražnom prostoru dođe do eksploatacije nafte. Redovnim radom platforme stvara se onečišćenje vode i zraka koje pri odgovarajućim morskim strujama/vjetru može dospjeti i do područja općine Primošten, te negativno utjecati na turizam, koji je njezin glavni izvor, kao i na ribarstvo.
– Za razliku od izlijevanja nafte u ocean pokraj Novog Zelanda, svako izlijevanje nafte u plitki i poluzatvoreni Jadran dovelo bi do značajnih posljedica, tim više što Hrvatska (trenutno) nije spremna za sanaciju mogućih izljeva jer nigdje nije predviđeno koliko je primjerice potrebno kvalificirane radne snage za cjelokupno uređenje potencijalno zagađenog prostora (krški reljef bogato razvijene Jadranske obale) te koja su kemijska sredstva predviđena za čišćenje, odnosno gdje se i u kojem dijelu Hrvatske nalaze mjesta predviđenog skladištenja naftnog otpada te koja je procjena troškova prijevoza. U Strateškoj studiji koja je manjkava navedeno je kako će se sav kruti otpad koji nastaje tijekom eksploatacije ugljikovodika prevoziti na kopno i predavati pravnoj osobi koja je ovlaštena za njegovo zbrinjavanje, međutim nije objašnjeno na koji se način planira zbrinjavati taj otpad, niti kako će se postupati s ostalim otpadnim materijalom – isplakom, krhotinama stijena,otpadnim vodama… Naša zadnja primjedba je da socio-ekonomske značajke nisu dovoljno razrađene, jer iz tog dijela Strateške studije ne dobiva se nikakav uvid u stvarni utjecaj istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na državni proračun. Navedeni su samo potencijalni prihodi, a negativni utjecaji na turizam i ribarstvo nisu ni spomenuti, niti je izrađena cost-benefit analiza. Slijedom navedenog, budući je Republika Hrvatska, odnosno Općina Primošten, država u kojoj proračun doslovno ovisi o rezultatu turističke sezone, vodeći računa da turizam ne samo da krpa državni već i kućne proračune, u situaciji kada prepuštamo 50% potencijalnog profita strancima dok isti ne snose rizike onečišćenja Općina Primošten ne može se pozitivno očitovati niti dati blagoslov ovom prijedlogu Vlade – zaključuju iz Općine Primošten svoje očitovanje.
