Očekivano, red stručnjaka koji su ‘za’ i ‘protiv’ izgradnje energane i red politikanstva obilježili su današnju, tematsku sjednicu Gradskog vijeća Šibenika koja je sazvana na inicijativu oporbenih vijećnika, zbog moguće izgradnje takvog postrojenja na području Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Na sjednici su kao gosti sudjelovali i prof. dr. Slaven Dobrović koji je protiv energane, prof. dr. Viktor Simončić koji zagovara takav način gospodarenja otpadom te Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za energetsku učinkovitost.
Uvodno je govorio gradonačelnik Željko Burić koji je najprije istaknuo da se u Šibeniku ne gradi još ništa već je u tijeku natječaj za projektno tehničku dokumentaciju koja će tek pokazati što će se i hoće li se energana dogoditi na području Bikarca.
– Kad završi ta procedura koja će trajati i skoro još dvije godine onda ćemo raspravljati trebamo li takvo postrojenje ili ne. Problem smeća je enorman i kao odgovorni ljudi moramo znati da otpad sad ugrožava zdravlje i okoliš. Na Bikarcu se smeće odlaže godinama, više puta tamo je gorjelo i to tada nije bio problem. Pričekajmo i tada ćemo moći puno efikasnije razgovarati – rekao je šibenski gradonačelnik.
Robert Podrug, direktor tvrtke Bikarac Šibenik pozvao je sve da ne šire laži i ne plaše ljude.
– Od ovakvih postrojenja ljudi ne umiru, a kupus i salata iz Donjeg Polja bit će puno zdraviji nego danas. Nemojmo iz politikantskih razloga stvarati paniku. Ne gradi se još ništa i pričekajmo za konačne zaključke – naglasio je Podrug.
Kako je kazao Mario Kovač iz Domina, cilj tematske sjednice je educiranje građana o mogućoj izgradnji energane.
– Drago mi da je aktualna vlast prihvatila našu inicijativu i da je i transparentna utoliko da dopusti da sudjeluju i gosti na sjednici i to stručnjaci a argumentima ‘za’ ili ‘protiv’ energane. Inicijativom za ovakvu sjednicu, svakako sam želio izbjeći politikanstvo. Ono što vidim kao problem je veličina investicije u postrojenje, a mislim da se radi od oko 150 milijuna eura te tko bi koristio toplinsku i električnu energiju s obzirom da u Šibeniku ne postoji toplinska infrastruktura. Također, vidim povezanost izgradnje velebno najavljenog projekta Vallis Solaris i gradnje energane , no kupnja zemljišta za Vallis Solaris koji bi navodno uzimao CO2 iz energane zapinje ili ide jako sporo.
Prof. dr. Slaven Dobrović, bivši ministar, inače i glavni tajnik stranke Domino i u Šibeniku je iznio svoj stav da energane ne treba graditi nego otpad reciklirati
– To je jedini doprinos smanjenju količina otpada koji završava na odlagalištima. To je doprinos po pitanju odlaganja, inertnog pepela i to je važno. Danas se od gospodarenja otpadom očekuje nešto više. Ovdje govorimo da je to ipak spalionica smeća u kojoj se stvara toplinska i električna energija. Kada se spominje energija iz otpada, svi misle na oslobođenu toplinu i toplinsku energiju koju morate dovesti do kućanstava. Konverzija je 20 posto. Postoji i drugi oblik energije, utjelovljena a to je sva ona koja se troši u stvaranju i ona se špara recikliranjem i to posebno papir, plastika koja stvara teškoće zbog načina selektiranja. Energana na otpad je loša ideja i po pitanju energetike. Svako malo čujem da iz dimnjaka izlazi samo CO2 i voda, a gdje je dušik . Vrag je u tih 0,5 posto u kojima su dioksini i furani. Danas je sve više bolesti za koje ne znamo uzrok, liječnici kažu da je to zagađeni okoliš, a ovo tome pridonosi, iako ne znamo reći u kojoj mjeri. To što se prati je prilično pojednostavljena slika i treba biti vrlo oprezan kada se kaže da je taj utjecaj zanemariv. Tako se ne smije govoriti, a energana za otpad pridonosi tome. Nemojte zauzimati strane kao da je riječ o navijanju na utakmicama. Energana nije kružno gospodarenje otpadom – zaključio je Dobrović.
Dobroviću se suprotstavio prof. dr. Viktor Simončić, ekspert za zaštitu okoliša.
– Slažem se većinom što je rekao profesor Dobrović. Cirkularna ekonomije je sigurno rješenje to nije ništa novo, to je ipak malo složenija priča. Projekt zero waste postoji, ali pitanje je kada će se to dogoditi. Manufaktura ima problem jer ne donosi čiste frakcije. Pored šarenih kanti treba još puno toga. Nije isto Šibenik i Lovinac. Mi nemamo razvijenu industriju koja bi taj otpad moga obraditi. Oni manje napredni manji dio recikliraju, a većinu i dalje odlažu. Je li moguće izbjeći energane na otpad. Ono što je bitno je da ne ide sve u termički sistem, ali nešto se ne može preradit. U svijetu za 60 posto plastičnih materijala nema mogućnosti prerada. Primjer, ne isplati se voziti staklo u Hum na Sutli ili papir u Belišće. Švicarci 55 posto svog otpada pretvaraju u energiju jer im se recikliranje ne isplati. Finska 60 posto svog otpada pretvara u energiju. Mi ne govorimo o otpadu nego gorivu iz otpad jer se taj otpad pripremi za spaljivanje. Zeleni su u Sloveniji natjerali vladu za gradnju novih triju spalionica. Ovo u Šibeniku je hrabra i mudra uloga. Preduvjet za energanu je iskorištavanje toplinske energije. Planira se to na Podima i to bi bio mamac investitorima. Nema razloga za strah osim za laika koji imaju mogućnost za strah. Termička obrada u EU je, uz nuklearnu, pod najstrožim kontrolama i uz najbolju tehniku. Praksa EU-a je da za svako kritičko postrojenje da je ono novo uvijek bolje od prethodnog. Kad ste vi Šibenčani mogli biti prvi u hidroelektrani, zašto ne biste bili drugi, poslije Siska, kada je riječ o energani – naglasio je Simončić.
Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu na sjednici je kazao da se populizam često javlja kada se govori o ovim temama.
– Činjenica je da se Šibenik obratio Fondu za novac kojim će financirati projektno-tehničku dokumentaciju. Uvažam i stavove gospodina Dobrovića i Simončića i obojica su u pravu, ali nisu rekli da će Hrvatska do 2035. godine smjeti odložiti samo 10 posto otvorenog otpada. Ako ćemo do te godine reciklirati 60 posto otpada i 7 posto odložiti na odlagališta, nama ostaje još 35 posto otpada. Ne možemo reći hoće li energana u Šibeniku biti izgrađena – dobit ćemo studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš koja će reći sve o tom utjecajem na zdravlje. Lokacija Šibenik je geografski dobra jer je u središtu Dalmacije, ima Centar za gospodarenje otpadom i treće da je smještena uz zonu Podi koja ima potrošače i privlači nove. Energane emitiraju CO2 koji je biogenog porijekla, a gradit će se i postrojenje za hvatanje CO2. Energana je dio cirkularne ekonomije. Imamo pepeo u energani, onaj koji ostaje dolje je bezopasan i može se reciklirati. Ostaje značajna količina metala koja se može koristiti. Ključno je da oporaba Co2 ima široku primjenu i predstavlja kružno gospodarenje otpadom. U Europi 21 milijun ljudi koristi električnu energiju, a 18 milijuna ljudi koristi toplinsku energiju iz energana. Što se tiče zdravstvenog aspekta – energane nisu veći zagađivač od drugih postrojenja. Više dva vatrometa onečiste tim spojevima atmosferu nego sve energane u Europi. To je priča da se ljude plaše i da se izaziva strah od tih postrojenja. Bez tri energane Hrvatska neće dosegnuti cilj. Ta energana možda neće biti u Šibeniku, ali će sigurno biti negdje u Dalmaciji – zaključio je Budiša.
Na sjednici je govorio i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović koji je kazao da s jedne strane se vidi populizam, a s druge argumenti i zdrav razum.
– Danas imamo takve ljude koji straše jedni druge. Jeste li za čist zrak s jedne strane ili za diokside, zdravu djecu ili maligna oboljenja. Tako postavljena pitanja su zapravo kazneno djelo. U jednom trenutku ste gospodine Dobroviću rekli da je dopušteno 0,1, a kasnije da će izbacivati 0,01. Vi ste zagriženi zero waste i to je super, ali čovjek to ne može postići. Energane su ekološki prihvatljive i nisu štene za čovjeka i vi to gospodine Dobroviću znate, ali niste to izgovorili. U Hrvatskoj se udruge koje su protiv energana plaćene od strane energana iz susjednih zemalja koji zarađuju od našeg smeća. Ako odbijemo ovaj projekt, on će se napraviti u Zadru ili Splitu pa ćemo mi plaćati njima da spaljuju naše smeće ili ćemo mi to njima naplaćivati. Idealno je da mi sutra imamo 100 posto odvojenog i selektiranog otpada, ali to je za sada nemoguće pa se moramo poslužiti s najboljom tehnologijom, a to su energane- naglasio je Zekanović.
Replicirajući Simončiću Dobrović je kazao da je zagovaranje energana pokriće za neodgovornost.
– Recikliranje je u odnosu na spalionice puno vrjednije, jer se u spalionicama uništava materija. Energana na otpad je kompleksan sustav na koje ne bi trebalo ići prije nego se uspostavi djelotvorni sustav odvajanja i recikliranja – rekao je Dobrović.
Mario Kovač je bio razočaran napadačkim tonom.
– Iznesen je niz vrlo upitnih podataka, kao recimo da je Šibenik sačuvao industriju, a mi smo je zapravo izgubili. Teza da na Podima postoji potreba za C02 ne stoji, Ja upozoravam da već šteka kupnja terena za projekt Valis Solaris. Ima li smisla, ako se taj projekt ne ostvari raditi ovakvo skupo postrojenje, a nemamo potrošača toplinske energije – upitao je.
Gradonačelnik Burić je kazao da ne bi dao priliku da istupaju oni vijećnici koji nisu iskoristili priliku odlaska na studijsko putovanje.
– Imali ste plaćeni put i priliku pitati sve od nekih ljudi koji nemaju veze sa Šibenikom. Ovo je politikantstvo. Hrvatska politika se sastoji u tome da treba biti protiv, ako je nešto predložio netko koga ne podržavate. Ja to zamjeram i mojoj stranci koja je oporba u zagrebačkoj skupštini što nisu otišli u posjet energani u Beču. Nemojte gospodine Dobroviću povezivati neke podatke s malignim bolestima, jer to je neozbiljno – pozvao je Burić Dobrovića.
Rikard Marenzi , vijećnik NL Stipe Petrine . Ja sam protiv energane u Šibeniku, ali kao inženjer elektrotehnike nemam ništa protiv jer je to nužno zlo. Ovdje se radi o spalionici koja proizvodi energiju, ali ne baš u velikim količina. Osnovni preduvjet zbog kojeg se energane grade je smanjenje odlaganja otpada u okoliš, a kod nas bi se ta količina otpada izgradnjom energane povećala.
Branko Kronja, s NL Stipe Petrine je ponovio da je vijećnik u Skupštini Zagreba išao i u Bolzano i u Beč jer je energana u Zagrebu nužno zlo, ali zašto se energana gradi u malom Šibeniku za njega je ključno pitanje.
– Mi imamo prostor za odlaganje otpada za 30 godina i nama energana ne treba. Gospodin Budiša nam je rekao da će se prikupljati otpad iz cijele Dalmacije, a ja kažem iz cijele Hrvatske. Plastika od lampiona se ne može reciklirati nego spaliti. Svi se gradovi u Hrvatskoj pripremaju za odvoženje smeća u Šibenik, a Fond je udario tamo gdje mu je bilo najlakše, na gradonačelnika Burića.
SDP-ov Ivan Rajić je pitao koji ekonomski plus koji energana donosi stanovnicima Šibenika i Županije i hoće li im to smanjit račune za odvoz i zbrinjavanje otpada.
Saborski zastupnik Tonći Restović (SDP) kazao je da mi je drago što se sjednica održava, ali to ne bi bilo tako da je bilo po šibenskom gradonačelniku već su za nju, istaknuo je, zaslužni oporbeni vijećnici.
– Ja sam za to da umjesto energane izgradimo novu školu, nove vrtiće, financiramo školski pribor i potičemo naše gospodarstvo. Gradonačelniče, ovako se ne pristupa velikim projektima. Tvrdoglavi kao što jeste, gurali ste projekt Batižele koji je propao ,a niste našli za shodno obratiti se i objasniti građane. Isto ste postupili u slučaju projekta Vallis Solaris i vrijeđali ste svi koji su u to sumnjali. Energanu mijenjam za izgradnju nogostupa u Mandalini, saniranje smrada u Podsolarskom, obnovu stare gradske jezgre i kada to riješite onda se uhvatite energane, ako vas je nakon 12 godina mandata više briga za bilo što- oštar je bio Restović.
Burić mu je odgovorio da je rođeni manipulator, a da nije ništa napravio dok bi on o svojim projektima mogao govoriti satima.
– Sve što ste nabrojali je laž, a tko govori laž je lažljivac. Odakle vam pravo da govorite da je projekt Batižele propao kao i projekt Vallis Solaris koji teče po planu. Vaši su zadnji vrtić napravili 1974, a mi smo ih izgradili tri i imamo plan za gradnju. Gradimo nove škole. Ostvarili ste svoje političke ambicije, dokopali ste se Zagreba i ostavite Šibenik na miru – uzvratio je Burić
Gradonačelnik je ponovio da je ovo tematska sjednica na kojoj se iznose argumenti i stavovi, a ne donosi se odluka.
– Kada budu izrađene potrebne studije onda možemo odlučivati što ćemo ili nećemo graditi u Šibeniku, a pa na ta pitanja sada ne možemo odgovoriti – zaključio je.
