‘Energana – spalionica u Šibeniku- budućnost ili opasnost?’ naziv je javne tribine koju je jučer u Šibeniku organizirao Marin Koudela, predsjednik gradske organizacije HSLS -a, koja je već godinama nije prisutna u političkom životu Šibenika, piše Šibenik News.
Cilj mu je, kako je objasnio, rasvijetliti tu temu koja je bitna za šibensku budućnost i građane Šibenika, ali, ako je suditi po načinu na koju je organizirao ispada da je samo želio upozoriti na opasnost koju navodno donose energane za zdravlje ljudi jer je na nju pozvao samo jednog stručnjaka i to doktora znanosti Stanka Uršića koji je poznat po svom protivljenju gradnji energana.
Nije pozvao ni svog stranačkog kolegu Mirka Budišu iz Fonda za zaštitu okoliša koji je vrlo angažiran oko pitanja energana. Gost je bio i Lovre Rumora iz Zelenih Dalmacije. Pozvao je predstavnika Grada Šibenika. Došao je Tihomir Paškov, koji se na početku kazao da gradska vlast rado prihvaća raspravu o toj temi i želi bit transparentna, ali se ogradio da on nije stručnjak nego činovnik pa je gradska vlast ovlastila doktora znanosti Viktora Simončića da je zastupa na toj tribini. Budući da je profesor Simončić zagovaratelj gradnje energane na tribini su se tako, osim argumenata protiv gradnje energane mogli čuti i argumenti za to da je energana jedino realno rješenje u kružnom gospodarenju otpadom koje omogućava da vrlo malu količinu otpada odlažemo u okoliš.
Robert Podrug, direktor CGO Bikarac koji je bio u publici istaknuo je ono što već dugo ponavlja, a to je da se na Bikarcu ništa ne gradi i ne zna se hoće li.
– Dobili smo od Fonda za zaštitu okoliša novac za izradu pripremne dokumentacije i to Studije utjecaja na okoliš, Studije izvodljivost i idejnog rješenja. Kada ta dokumentacija bude izrađena, a to će biti za dvije godine, znat ćemo ima li smisla gradit energanu na Bikarcu, koja tehnologija bi trebala biti korištena i kakav će biti utjecaj energane na okoliš – kazao je.
Lovro Rumora je na početku istaknuo kako je kao aktivist već dugo angažiran oko pitanja spalionica otpada. Pohvalio je sustav gospodarenja otpadom na Bikarcu i dodao kako je Splitsko-dalmatinska županija to odavno trebala imati.
– To je primarna selekcija prije energetske porabe. Kada je riječ o energani na Bikarcu mene zanima što će ulaziti u peći u energani i koliko će to biti čisti materijali. Bitno je i da se ono što ostane nakon spaljivanja otpada u energani kvalitetno deponira jer se nalazimo na kraškom području, ali zadivili ste me vi u Šibeniku što ste pokrenuli ovo pitanje – kazao je ne određujući se ni za ni protiv energane.
Čudno su zazvučale prve rečenice koje je izgovorio doktor Uršić kada je kazao da je zalutao na stranačku tribinu jer nije niti je ikad bi pripadnik neke stranke, ali se osjeća odgovornim jer je, kako je rekao, njegova zadaća da spriječi da se unakazi Hrvatska, a po njegovim tvrdnjama gradnja energana bi do toga dovela.
– U energanama se spaljuju odnosno prže ostaci smeća, tvari iz stvari u komunalnom životu. Velike spalionice se grade da bi se spaljivalo smeće. One imaju filtere koji sprječavaju emisiju spojeva u atmosferu, ali ona postoji i servira se ljudima. Tu ima više od 5.000 toksičnih tvari. Nema stroja koji ne emitira toksične tvari. Ostaju i ostaci koji su toksični do sudnjeg dana koji se odlažu u rudnicima soli. Filteri zadržavaju nešto, ali nema filtera koji zadržavaju sve toksične tvari pa se izmišljaju neke granice. To se događa jer se ljudima ne da odvajati otpad koji se sav može iskoristiti odmah ili nakon nekog vremena. Ja nudim rješenje – ekološki koncipiran sustav u kojem se ne bi stvaralo smeće već bi se sve iskoristilo. To Šibenik definitivno može jer smatram da tu žive civilizirani ljudi – istaknuo je Uršić, objasnivši da bi se taj sustav temeljio na individualnoj odgovornosti svako građanina i kontroli što je tko bacio u žute vreće. Naveo je primjer Krka na kojem se to radi.
Doktor Viktor Simončić odgovorio je na te teze da se u Europi već 40 godina ne spaljuje smeće i da je zadnja spalionica izgrađena u Beču.
– Danas se u cijeloj Europi osim u Hrvatskoj i na Malti koristi termička obrada onog dijela iz otpada koji se ne može iskoristiti. Ne postoji nigdje rješenje koje bi jamčilo da će se sav otpad potpuno iskoristiti. Spominje se primjer Krka, ali se prešućuje da se ostaci komunalnog otpada odvoze u Austriji ili u Bosnu i Hercegovinu. Nema spaljivanja smeća. To što se unosi u energane je gorivo i to dvije vrste RDF i nešto kvalitetniji SRF. Govoriti da će se spaljivati smeće u energani je apsurdno. Vrlo je neodgovorno iznositi teze da se iz energana emitira u atmosferu 5.000 spojeva. Ja mogu sada nabrajati koji sve spojevi nastaju kada se peče kokošji batak, pa što bi ga onda trebali prestati jest. To što govori doktor Uršić postoji samo u Hrvatskoj. Ako stojite iza toga zašto o tome ne objavite članak u nekom međunarodnom znanstvenom časopisu i upozorite sve europske zemlje na to što rade. Švicarci 50 posto svog otpada energetski oporavljaju. Zašto im ne odete kazati da se to tako ne radi – upitao je Uršića. Istaknuo je i da Švicarci energetski oporavljaju toliku količinu otpada jer znaju što se isplati, a što ne.
Doktor Uršić je odgovorio da je osvrtanje na to što mu je zamjerio doktor Simončić gubljenje vremena te je ponovo da nema smisla graditi energane te da se falsificiraju činjenice kada se govori da u energane dolazi otpad jer je riječ o komunalnom smeću.
Doktor Simončić je zaključio da Šibenik dobiva veliku šansu ako krene u gradnju energane, ali da mora znati što će napraviti s toplinskom energijom koju ona proizvodi.
U publici je bilo više ljudi sa splitskog područja koji su došli s Rumorom, a među Šibenčanima su bili predstavnici NL Stipe Petrina Branko Kronja i Iris Ukić Kotarac. Kronja je ponovio svoj stav da Šibeniku ne treba energana i da se ona planira zbog nekih li nečijih interesa, a doktora Simončića je nazvao lobistom tog projekta, piše Šibenik News.
