U vremenu najvećeg tehnološkog napretka, mnogo je onih koji se imaju neodoljivu potrebu vratiti prirodi. Kada je čovječanstvo proizvesti sve, od najsofisticiranijih čipova koji čine čuda, do životinjskih klonova, ljudi intimno najviše vjeruju prirodi. Ufanju u prirodu i prirodno osobito su sklone pripadnice ljepšeg spola, pogotovo kada je riječ o kozmetičkim preparatima. Neke od njih bile su toliko smjele da su se latile proizvodnje kozmetičkih preparata na prirodnoj bazi, prema receptima koje su naslijedile od svojih baka. Pa, osim kućne kozmetike, po staroj recepturi proizvode i ljekovita biljna ulja, macerate, balzame…
Ovim ne tako jednostavnim hobijem počelo se baviti i sve više Šibenčanki, neke sa željom da popune kućni budžet, a druge jednostavno uživajući u ‘kuhanju’ kozmetičkih preparata.
SVE ZA MOJE PRIJATELJICE
– Krenulo je slučajno, jednostavno sam odlučila nešto napraviti za sebe, pa potom za svoje prijateljice dok me prijatelj nije pogurao i upitao zašto to ne bih prodavala. Naravno, još je sve u začetku i trenutno od svega imam više štete nego koristi, ali uživam u miješanju ulja, kuhanju pilinga, balzama, macerata – priča nam Zorana Zatezalo, samouka aromakozmetičarka. Iako je po zanimanju ekonomist i radi u banci, znanje o tome kako od prirodnih esencija napraviti kremu, tonik, masažno ulje, masku ili dezodorans stekla je iz knjiga Stribora Markovića.
– To je moj udžbenik i mislim da svatko iz njega može dobiti osnovno znanje. Potom treba ući u kuhinju i raditi. Meni su svi lonci masni, a prijateljice su mi pokusni kunići. Bilje berem na ovim našim čistim livadama i mislim da je to prednost koju mi u Dalmaciji imamo – priča Zorana. Zasad, svoje preparate prodaje samo preko Facebooka, a kozmetiku je nazvala ‘Nativa Šibenik’. Ljetos je pokušala s prodajom na zatvorenom u jednom trgovačkom centru, ali je shvatila da to nije najbolje marketinško rješenje i sad smišlja novu strategiju.
U ovom hobiju uživa i ne misi ga tako lako zaboraviti. Veliku ljubav prema prirodnim preparatima eteričnim i biljnim uljima, pčelinjem vosku, mediteranskom bilju ima i Jasmina Žaja, voditeljica SWIFT-a Jadranske banke.
RECEPTI STARI 100 GODINA
– Moja baka je radila kreme, potom i moja mama, a svoje znanje su prenijele na mene. Imam recepte stare stotinama godina koji su, naravno, tajni. Kuća je uvik imala ulje gospine trave, ružmarin, lavandu… I sada sam to odlučila unovčiti i na taj način popuniti kućni budžet. Zar nije žalosno što će kod nas žena kupiti 500 kuna vrijednu Shiseido kremu i neće imati što jesti, umjesto da uzme nešto prirodno i jednako učinkovito i za to plati bitno manje? Čisto primjera radi, Dalmacija je bogata smiljem, zovu ga ‘immortelle’, što znači besmrtnost to je biljka koja bez premca djeluje na najdublje bore. Kao finalni rezultat, lice je zaglađeno, koža je čvrsta i zdravo sjaji – priča Jasmina Žaja. Njene proizvode nećete naći na tržištu, već isključivo na kućnoj adresi gdje živi. Niti jedna od ovih dviju Šibenčanki u svojim preparatima ne koristi konzervanse i sve što naprave isključivo ima kratki rok trajanja, a neki proizvodi se zbog kvarljivosti čak moraju držati u hladnjaku. Obje prate što se događa na tržištu, što je aktualno i novo, međutim vlastite proizvode ne rade prema trendovima, već prema potrebama onih koji te proizvode koriste.
– Smatram da bismo trebali koristiti prije svega stotine prirodnih sastojaka, dokazano ljekovitih i korisnih za naše tijelo, a ne sintetičke kreme koje kasnije izazivaju alergije, osjetljivu suhu ili masnu kožu – zaključaju obje.
Dok Šibenčanke traže tržište za svoje proizvode, kninski travar Pero Antičević, već godinama radi i živi od ovog posla.
U Knin je došao 1996. godine kao prognanik iz Zenice, a kako nije mogao pronaći posao, odlučio je baviti se travarstvom, zanatom kojeg je još kao dječak naučio od svoje bake Mare i mame Luce.
– Ljekovitim biljkama bavim se cijeli život, a životne neprilike natjerale su me da od njih napravim posao od kojeg i danas živim. Svi moji proizvodi isključivo su na bazi ljekovitih trava koje rastu daleko od urbanog prostora, na mjestu izvan dosega zagađenja, pesticida te automobilskih ispušnih plinova – priča Pere Antičević. Od svih svojih prirodnih pripravaka, koje sam bere i suši, a koji su cijenama pristupačni skromnijem džepu, Ante je najpoznatiji po Zelenom medu, za koji je osvojio i niz priznanja, a 2003. kninsko gradsko poglavarstvo proglasilo ga je poduzetnikom godine.
– Savjet početnicima, nemojte odustati od onoga što volite. Rad, rad i samo rad jedina je tajna uspjeha. Farmaceutska industrija servira nam puno otrova i sve više ljudi to vidi i okreće se prirodi i alternativi. Iako sam zadnje desetljeće doživio niz uspjeha, ali i u ovoj krizi velikih padova, nisam odustao i danas od svog rada pristojno živim – priča Pero Antičević.
Zanimljivo je naglasiti kako neka istraživanja govore da je približno 25 posto sastojaka koji se koriste u konvencionalnoj kozmetici povezano s nastankom tumora i ostalih malignih oboljenja, a preko 80 posto svih alergijskih reakcija kože na kozmetičke pripravke uzrokuju umjetni sastojci poput konzervansa, umjetnih boja, mineralnih ulja…
POŽELITE IH POJESTI
Kao primjer uspješnog obrta je i ‘Sapunoteka’ vlasnice Šibenčanke Mirjane Milišić. Osim što proizvode sapune, u njihovoj ponudi može se naći cijeli niz soli za kupanje i tuširanje, šumeće kupke – kugle, kreme i losione za lice i tijelo te biljne kupke.
Bitno je naglasiti da koriste isključivo prirodna eterična ulja, a boje su biljnog i mineralnog podrijetla.
Svi proizvodi izgledaju tako da ih poželite pojesti. Pri proizvodnji koriste hladnu metodu pri kojoj se tekuća ulja ne zagrijavaju, čime se maksimalno čuvaju sva vrijedna svojstva tih ulja te posebice vitamini koje sadrže.
