Za izgradnju nove bolnice u Šibeniku Ministarstvo zdravlja neće odobriti ni kunu ukoliko se njen vlasnik, Šibensko-kninska županija sama ne pobrine za kompletnu dokumentaciju. Od idejnog projekta do dozvola za gradnju – sve to županijske vlasti i OB Šibenik moraju platiti sami. Stav je to ministra zdravlja Rajka Ostojića, koji u razgovoru samo za Šibenski tjednik govori kako nije nimalo zadovoljan smjerom u kojem je otišla polemika o odbijanju HDZ-ovog amandmana o financiranju idejnog projekta nove bolnice s 1,5 milijuna kuna i magnetske rezonance s 8 milijuna kuna, amandmana i dugogodišnjeg plana kojem su potporu prilikom izglasavanja državnog proračuna u ključnom trenutku uskratili čak i šibenski saborski zastupnici i dogradonačelnici HNS-ovac Petar Baranović i SDP-ov Franko Vidović. Što se tiče ministra Ostojića, s obzirom na dosadašnje poslovanje OB Šibenik, kao i na predviđenu reorganizaciju troškova u zdravstvu, ako Šibensko-kninska županija na čelu sa županom Goranom Paukom želi novac za projekt, morat će se puno više potruditi.
– Volim baratati s papirima, bez toga nema ničeg. Mi radimo masterplan razvoja hrvatskih bolnica da bi mogli aplicirati na europske fondove. Stoga se od osnivača i vlasnika bolnica očekuje da barem naprave projekt i ishode dozvole. Isto tako ne možete povući nijedan projekt, ako nemate masterplan – započinje Ostojić.
Dok ravnatelj Željko Burić govori kako se nikad uistinu nije ni nadao potpori ministarstva, te da je bilo jasno da bolnicu Šibenik mora graditi sam, župan Goran Pauk tvrdi kako će to biti izuzetno teško izvesti, jer je za izradu cjelokupne dokumetacije potrebno otprilike 10 milijuna kuna, koje Šibensko-kninska županija u svom proračunu – nema.
– Procjenjuje se da bi izgradnja nove bolnice koštala između 200 i 300 milijuna kuna, a na papirologiju otpadne 2 do 3 posto od ukupne cijene. Dokumentaciju je najbolje odraditi u jednom potezu, no bez potpore države, morat ćemo raditi etapu po etapu, što će bitno otežati proces – govori šibensko-kninski župan.
Država maćehinski tretira Šibenik
Premda je jasno da je nova bolnica potrebna, Šibenik je, čini se, dobio još jednu ‘pljusku’ od države i ispao s liste državnih prioriteta. Sve podsjeća na stranačko natezanje – Kukuriku koalicija ne želi dati potporu dugogodišnjem HDZ-ovom projektu, iako je oko bolnice na lokalnoj razini dugo postojao konsenzus svih stranaka.
Međutim, ministar zdravlja Rajko Ostojić smatra kako smo za stopiranje projekta – sami krivi. Što se ministarstva tiče, trenutak za gradnju ne može biti gori. Ovogodišnji proračun za zdravstvo je smanjen. Kresanje troškova prve su osjetile upravo bolnice – ove godine dobit će 7,37 milijardi, što je oko 780 milijuna manje nego godinu prije. Automatski su smanjeni bolnički limiti županijskim bolnicama i to za oko četiri posto. Ono što aktualnog ministra trenutno zanima je isključivo – naplata postojećih dugova i štednja.
– Šibenska bolnica blistav je primjer zaduženosti među svim hrvatskim bolnicama. Proizvodi gubitke, jedina u Dalmaciji nema magnetsku rezonancu, a cijelo vrijeme na čelu je isti dugogodišnji ravnatelj. Da sam osnivač, zapitao bih se u kom to smjeru ide i kako se razvija struka. To je krvna slika šibenske bolnice. Ako pacijent ima tumor, treba ga odstraniti – rekao je Ostojić, implicirajući odgovornost ravnatelja OB Šibenik Željka Burića i pasivnost župana Gorana Pauka.
Na upit znači li to da OB Šibenik ostaje bez ministrove potpore ukoliko zadrže aktualnu upravu, Ostojić je odgovorio da on nema ingerencije za takav ultimatum. Svejedno, nezadovoljstvo izražava otvoreno.
– Nažalost, tijekom proteklih 10 godina pokazalo se da je sadašnje rukovodstvo upravljalo bolnicom bez vizije. Očito je to i u prvotnom spajanju šibenske i kninske bolnice, a zatim razdvajanju. Na osnovu ovih činjenica, župan Pauk trebao bi se zamisliti – zaključio je Ostojić.
Naime, prema ministrovim kalkulacijama, Šibenik je odavno trebao izgraditi novu bolnicu i riješiti dugovanja. Bolnički odjeli su, istina obnavljani, no Ostojić to ne vrednuje naročito.
– Šibenska bolnica ostala je na samom dnu, po meni nezasluženo. Imate odlične liječnike i sestre, no neshvatljivo je kako su u isto vrijeme puno manje bolnice poput vukovarske, sisačke izgradile polikliniku i primjerice forenziku. Neke županije su uspjele, druge nisu – rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Ministrove komentare obojica su primila hladnokrvno. Ravnatelj bolnice Željko Burić smatra kako je riječ o političkim izjavama. Podsjeća da je kninsku i šibensku bolnicu fugirala upravo bivša koalicijska vlada. Stoji iza svog rada, te tvrdi da će Šibenčani najbolje odlučiti o napravljenom. Župan Pauk je odbio komentirati ministrove izjave ‘jer s njim ne želi polemizirati preko tiska i već neko vrijeme očekuje sastanak s njim u Zagrebu’.
Problem su stara dugovanja
Da je u izvjesnom smislu riječ o političkoj šaradi, otkrivaju i ministrovi argumenti. Ministar zdravlja Rajko Ostojić zapravo navodi stara dugovanja šibenske bolnice. S 31.12.2011. OB Šibenik duguje ukupno 228 milijuna kuna, dok je na plaćanje prema rokovima od 60 dana, dospjelo 135,8 milijuna kuna. Naravno, dugovi šibenske bolnice nisu nikakva novost. Spojena s kninskom bolnicom Hrvatski ponos, gomilala ih je do 2008. godine – mjesečno je stvarala 4,5 milijuna kuna gubitaka. Sve zato jer je spajanjem bolnica, ministar Andrija Hebrang dodatno smanjio limit, računajući kako će ujedinjene bolnice manje trošiti. Situaciju je naizgled presjekao bivši HDZ-ov ministar Darko Milinović, razdvojivši bolnice, te je šibenskoj uveo novi proračun u skladu sa stvarnim troškovima. Kako su sve bolnice u RH grcale u dugovima, Milinović je procijenio kako ravnatelji nisu odgovorni za probleme, jer su im uvjete poslovanja dirigirali HZZO i ministarstvo. No, obvezao ih je da ne stvaraju nove troškove – svi ravnatelji bolnica u RH od 2008. godine nove dugove su mogli platiti foteljom. Za saniranje dijela dugova, Šibensko-kninska županija podignula je kredit OTP banke od 68 milijuna kuna. Poslovanje je stabilizirano tako da je HZZO odobrio OB Šibenik nešto veći limit od 14,5 milijuna kuna. To je bilo dovoljno za tekuće potrebe i otplatu 450 tisuća kuna mjesečnog anuiteta.
Zadužene sve bolnice u RH
Treba reći da se sa starim dugovima bore sve bolnice u Hrvatskoj. Tako je ravnatelj OB Čakovec šibensku bolnicu istaknuo kao jedinstveni primjer stabilnog poslovanja. Da drugim županijskim bolnicama također ne cvatu ruže, potvrđuje i županijska OB Zadar, čiji se ravnatelj Dario Nakić požalio kako će rezanjem limita zadarska bolnica stvarati dva milijuna kuna mjesečno gubitaka.
Stoga ministar zdravlja Rajko Ostojić OB Šibenik posve neopravdano proziva kao ‘blistav primjer zaduženosti’, jer unatoč dugovima i ‘povijesti bolesti’, ona to nikako nije. Međutim, kao sve županijske bolnice u RH i šibenska se našla na državnom žrvnju. Jer, prilikom obračuna dugova, laički rečeno, ministar je odlučio ‘zažmiriti’ djelomično na dugove državnih bolnica, dok je županijske ‘nagazio’. To ističe i Željko Burić, ravnatelj OB Šibenik.
– To je stav koji je novo ministarstvo uspostavilo prema svim županijskim bolnicama. Naime, vlada odgovara samo za one bolnice kojima je država osnivač, a one bilježe puno veće dugove od županijskih koje trenutno stišće – konstatira Burić.
Prema posljednjim podacima, uz poštivanje roka plaćanja do 60 dana, bolnice duguju oko tri milijarde kuna. Prema istim podacima, županijska OB Šibenik nije ni blizu dugovanjima državnih bolnica. Najviše dugova nagomilao je KBC Zagreb – 324 mlijuna kuna, KBC Osijek duguje 289,5 milijuna kuna, a KBC Split 165,5 milijuna kuna. Ministar Ostojić tvrdi da je riječ o uspoređivanju krušaka i jabuka, te da ne treba miješati županijske i državne bolničke ustanove.
– Ono što se zaboravlja u priči o dugovima jeste to da uvjete poslovanja dirigira HZZO. Trošak opreme, visina plaće, broj djelatnika – mi ništa ne određujemo sami, već poštujemo zadane pravilnike. Zbog smanjenog mjesečnog limita bit će nam svima bitno gore. Za razliku od državnih i većine županijskih bolnica, mi dugove smanjujemo jer smo s HZZO-om dogovorili nešto veći mjesečni anuitet, kojim pokrivamo tekuće poslovanje i otplaćujemo postepeno dug. Činjenica je da još uvijek vučemo taj stari dug, no na vlasniku bolnice, odnosno Šibensko-kninskoj županiji je da to riješi – smatra Željko Burić, ravnatelj OB Šibenik.
Župan Goran Pauk smatra, pak da županija ne može više ništa napraviti za dugove šibenske bolnice. Svojevremeno su podignuli kredit za anuliranje dijela dugova, a za ostatak nema novca. Sve u svemu, sadašnju lokalnu upravu u Zagrebu očekuje – težak sastanak.
Zapitajte se zašto nemate magnetsku rezonancu…
– Pitanje je zašto Šibenik jedini u Dalmaciji nema magnetsku rezonancu, a nabavile su je i manje bolnice poput OB Dubrovnik. Očito je koncepcija bila takva da su umjesto nabavke rezonance, ravnatelj Željko Burić, župan Goran Pauk potpisali ugovor s privatnom poliklinikom Vita gdje su pacijenti na teret HZZO-a obavljali preglede. Pacijenti su na taj način ostali uskraćeni – smatra ministar zdravlja Rajko Ostojić. Željko Burić tvrdi kako u ugovoru s Vitom nema ničeg protuzakonitog. Zahtjev za rezonancom uputili su još prije nekoliko godina. Stručno vijeće HZZO-a složilo se da OB Šibenik treba magnet, no sredstva nikad nisu odobrena. Zbog toga su, nakon konzultacije s pravnicima, u OB Šibenik potpisali ugovor s privatnom klinikom, izabravši to kao najjednostavnije rješenje. Na sličan model odlučili su se u Varaždinu, kojem je ministar Ostojić ove godine obećao magnetsku rezonancu i to zbog prevelikog pritiska pacijenata s tog područja na – zagrebačke bolnice.
Država financira Centar za palijativnu skrb u Kninu
Ministar zdravlja Rajko Ostojić sastao se s gradonačelnicom Knina Josipom Rimac i ravnateljem bolnice Hrvatski ponos Oliverom Ojdanićem. Odobrena su sredstva iz proračuna za financiranje Centra za palijativnu skrb, prvog takvog centra u Hrvatskoj. Uskoro će biti proveden natječaj za nabavku postelja, te će tako napokon biti realiziran dugogodišnji projekt kojeg je predložila SDP-ova saborska zastupnica Brankica Crljenko.
