Od prošlog ponedjeljka tokom rijeke Krke, predjelom ispod skradinskog mosta na autocesti A1, plovi se uz povećan oprez. Na toj lokaciji, naime, traju radovi na polaganju podvodne sekcije plinovoda, četvrtog dijela magistralnog plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Riječ je, dakako, o projektu plinofikacije Dalmacije koji je nakon višegodišnjih najava, stigao i do Šibensko-kninske županije, a kako bi se plinske instalacije povukle do županijskog administrativnog centra Šibenika, potrebno je završiti njegovu najzahtjevniju dionicu – dnom korita Krke. Investitor Plinacro d.o.o. ovaj posao povjerio je glavnom izvoditelju Montmontaži – plinovodu d.o.o. koji je, pak, delikatan podvodni dio posla prepustio šibenskoj tvrtci Jadranski ronilački servis, specijaliziranoj upravo za ovakve zahtjevne hidrograđevinske zahvate.
NAJZAHTJEVNIJA DIONICA
Relativno mlada šibenska tvrtka koja je okupila ronioce s preko 15 godina radnog iskustva, imat će nepunih mjesec dana vremena da na dno korita rijeke Krka položi 280 metara dugu čeličnu cijev kako bi se glavni magistralni plinovod mogao dovesti do Šibenika, navodi glasnogovornica tvrtke Mira Kuna. Na terenu je trenutno desetak zaposlenika JRS-a koji na ovom važnom infrastrukturnom objektu rade čitav dan.
– Plinovod ćemo položiti na najveću dubinu od 11 metara i ukopati u dno korita Krke kako bismo ga zaštitili od svih vanjskih utjecaja. Riječ je o uobičajenoj praksi kod ovakvih građevinskih zahvata, s kojima JRS ima iskustva – navodi Kuna. Šibenčani iz JRS-a su, naime, nedavno na morsko dno položili podmorski ispust otoka Vira, a isti posao prije toga odradili su i za Sukošan u zadarskoj županiji. Stoga bi posao na Krki koji će građanima i privrednicima iz Šibenika konačno dovesti alternativu za preskupu električnu energiju, čija cijena i dalje divlja, JRS trebao odraditi u roku, a sve radove završiti najkasnije do konca svibnja.
JEDAN OD NAJVAŽNIJIH PROJEKATA
Podsjetimo kako je projekt plinofikacije Hrvatske formalno započeo 2002. godine, kada je tvrtka Plinacro izradila, a Vlada usvojila Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj, no tek 2007. započela je gradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije, od Bosiljeva do Splita. Ukupno, jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za spomenute dvije regije u proteklih deset godina košta oko 90 milijuna kuna, a u cijelosti ga financira država uz pomoć Europske investicijske banke. Iz Plinacro-a napominju kako će izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije omogućiti tim dvjema regijama uporabu najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg energenta te ublažiti ovisnost, prije svega Dalmacije, o nafti, loživom ulju i električnoj energiji. Također, dodaju, dovođenje prirodnog plina, kao kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta, omogućit će novi zamah razvoju turizma, ali i kompletnoga gospodarstva tih regija.
