Vašim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja, ako bude usvojen, napokon će se omogućiti objava Registra branitelja. To bi se, kako ste najavili, trebalo dogoditi do kraja ove godine, točnije do Božića. Koje će podatke o braniteljima ta objava sadržavati?
U nacrtu prijedloga ovog Zakona koji je radi konzultacija sa zainteresiranom javnošću objavljen na web stranici Ministarstva, predložili smo da učinimo javno dostupnim u elektroničkom obliku popis hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz Jedinstvenog registra. Objavljeni podaci sadržavat će ime branitelja, ime jednog roditelja, prezime, godinu i mjesto rođenja. U slučaju postojanja dvaju ili više osoba s istim imenom, istim imenom roditelja i istim prezimenom, kao i godinom i mjestom rođenja, bit će dostupan i dan i mjesec rođenja. Nadalje, u podacima će se naći ukupno razdoblje sudjelovanja u Domovinskog rata, kao i pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru. Svi ostali podaci iz Registra branitelja, među njima i oni koji se odnosi na ratni put, bit će objavljeni uz izričitu privolu svakog branitelja ponaosob.
Kazali ste da će podaci o ratnom putu branitelja biti dostupni isključivo uz osobnu suglasnost svakog pojedinog branitelja. Kako planirate kontaktirati branitelje za davanje njihova pristanka?
Svi branitelji koji žele da se svi njegovi podaci iz Jedinstvenog registra učine javno dostupni, pa tako i oni koji se odnose na ratni put, moći će Ministarstvu dostaviti pismenu suglasnost ovjerenu kod javnog bilježnika.
Postoji li opasnost da, nakon objave registra, branitelji budu uhićeni na nekoj od granica sa susjednim državama. Što će se poduzimati tim slučajevima?
Svi branitelji nakon objave Registra mogu slobodno i bez straha putovati u inozemstvo, budući da nitko ne može biti uhićen na granici samo radi činjenice da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i da je časno sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Poznato je da je bivša HDZ-ova Vlada, a i ova stranka bila protiv objave Registra. Tome se i dalje, čujemo, protivi Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e. Kako to komentirate i imate li podršku ostalih braniteljskih udruga u objavi Registra?
Podsjećam da je objava popisa hrvatskih branitelja iz Registra predizborno obećanje vladajuće koalicije radi velikog interesa javnosti da se on učini javno dostupnim. Svatko ima pravo na svoje mišljenje glede javne objave, pa tako i najveća oporbena stranka – HDZ. No, želim naglasiti da smo se prije donošenje odluke o načinu i opsegu podataka koje će se učiniti javno dostupnim, konzultirali s Agencijom za zaštitu osobnih podataka te Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane. Od njih smo dobili izričitu suglasnost da se svi podaci koje sam spomenuo, mogu učiniti javno dostupnim.
Poznato je da je u Registru preko 500 tisuća branitelja. Vi ste u više navrata isticali kako je ta brojka preuveličana. Koliko je, prema vašim procjenama, istinskih branitelja i kojim će se modalitetom, nakon objave Registra, razotkrivati lažni branitelji?
Vidite, postojeći Jedinstveni registar hrvatskih branitelja sastoji se od popisa dostavljenog od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane, kao matičnih tijela nadležnih za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata. Ovim novim nacrtom prijedloga Zakona o pravima hrvatskih branitelja, omogućili smo da MUP i MORH po službenoj dužnosti, a sukladno saznanjima, provedu upravni postupak brisanja iz službenih evidencija o priznatim braniteljskim statusima, ukoliko se pokaže da nisu postojale činjenice potrebne za upis u službenu evidenciju ili ako je upis izvršen na temelju netočnih podataka. Dakle, oko razotkrivanja lažnih branitelja očekujemo pomoć svih istinskih sudionika Domovinskog rata i svih ostalih građana naše države.
Hoće li u sklopu Registra branitelja biti objavljen i popis invalida Domovinskog rata? Ima li prema, prema vašem mišljenju, lažnih invalida Domovinskog rada koji su krivotvorenjem podatka ostvarili pravo na mirovinu?
Ne, u sklopu objave popisa Jedinstvenog registra branitelja, nije predviđena objava popisa invalida iz Domovinskog rata. Svi hrvatski vojni invalidi imaju pravomoćna rješenja temeljem kojih su ostvarili taj status i poštujući načelo pravne sigurnosti stečenih prava, ona su na snazi dok se izvanrednim pravnim lijekovima ne ukinu, odnosno ne ponište. Razlog za poništenje, naglašavam, može biti presuda donesena u kaznenom postupku temeljem krivotvorenja isprave ili davanja lažnog iskaza.
Vratimo se na novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Što je to novo za braniteljsku populaciju u tome prijedlogu? Koja će nova prava oni steći, a koja će dosadašnja biti ukinuta?
Niti jedno pravo iz dosadašnjeg Zakona neće biti ukinuto. Od ključnih izmjena želim istaknuti da će hrvatski branitelji – dragovoljci, koji nisu ranjeni ili nisu oboljeli, te tako nisu stekli status vojnog invalida, a u ratu su proveli najmanje tri godine, steći pravo na stambeno zbrinjavanje pod uvjetima kako je to propisano za invalide Domovinskog rata s 20 posto oštećenja organizma. Ujedno, listu prvenstva za stambeno zbrinjavanje pokušat ćemo smanjiti kroz suradnju s komercijalnim bankama s kojima dogovorimo poslovnu suradnju. Predloženim izmjenama popunjena je praznina kako bi se izbjeglo daljnje izigravanje primjene prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja pod jednakim uvjetima te su predviđene velike novčane kazne za odgovorne osobe i ustanove. Bitna novost je da se udovicama ratnih-vojnih invalida prve skupine, kojima je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu, priznaje pravo na mirovinu pod uvjetom da su navršile 40 godina života. Udovicama umrlih invalida priznaje se pravo na opskrbninu od 45. do 50. godine života. Naposljetku, udovicama poginulih branitelja omogućava se sklapanje nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava, uz uvjet da nakon njihove smrti ta prava ne može naslijediti bračni ili izvanbračni drug, niti njihova zajednička djeca. Novitet je i da će se poginuli i nestali branitelji smatrati povijesno značajnim osobama. Naravno da je ovim novim Zakonom napokon omogućena i javna dostupnost popisa iz Jedinstvenog registra branitelja.
Nedavno smo bili svjedoci prosvjeda maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata koji nemaju status hrvatskih branitelja. Da li će ovim novim Zakonom njima priznati status branitelja ili ne?
Zakon propisuje priznavanje statusa hrvatskog branitelja – dragovoljca za sve osobe koje su sudjelovale u obrani suvereniteta Hrvatske najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Svim hrvatskim braniteljima koji ispunjavaju ove uvjete priznat je status hrvatskog dragovoljca Domovinskog rata, pa tako i onim braniteljima koji su u naznačenom vremenu sudjelovanja u obrani bili maloljetnici. Ovaj Zakon ne dijeli branitelje po spolu, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, niti po životnoj dobi. Hrvatski branitelji – maloljetnici pozitivno su diskriminirani Pravilnikom o utvrđivanju oštećena organizma vojnih invalida na način da im se oštećenje organizma može povećati za 10 do 30 posto.
Poznato je da postoji veliki broj braniteljskih udruga koje zapravo razjedinjuju braniteljsku populaciju. Bi li bilo bolje da dođe do njihova ujedinjenja? Kakav je vaš stav o tome?
U to se ne može ulaziti. To je regulirano Zakonom o udrugama kojim je propisano slobodno udruživanje udruga, te su one neovisne u svom djelovanju i načinu ostvarenja ciljeva koji su im propisani njihovim statutom.
Hoće li zbog najavljenih ušteda u državnom proračunu za 2013. godine doći i do reduciranja sredstava namijenjenih financiranju braniteljskih udruga? Po kojem se ključu one financiraju?
O tome je prerano govoriti. No, poznato je da sve udruge proizašle iz Domovinskog rata svake se godine sa svojim programima javljaju na objavljeni natječaj Ministarstva branitelja, te se tim putem financiraju kvalitetni programi prijavljenih udruga koje u prvom redu promiču vrijednosti Domovinskog rata, a ne samo djelovanje udruge, a sve u okviru predviđenih proračunskih sredstava za pojedinu godinu. Inače, o svim zahtjevima odlučuje stručno povjerenstvo koje predlaže iznos kojim se financira pojedini program sukladno dodijeljenim ocjenama
