Predstavnici političke platforme ‘Loza’ Ivica Ledenko i Tanja Radić Lakoš na danas održanoj konferenciji za novinare ponovno su otvorili problematiku kamenoloma Kršine u Dubravi koji bi prema posljednjim, ciljanim izmjenama županijskog Prostornog plana, trebao postati eksploatacijsko polje arhitektonskog kamena što su zatražili šibenski gradski oci budući da bi zainteresirani investitor, ruska tvrtka Batolit, tamo otvorila 40-ak novih radnih mjesta.
ŽUPANIJA NA KAMENOLOMIMA ZARADILA SRAMOTNO MALO
Prema godišnjem obračunu županijskog proračuna za 2011. godinu, Šibensko-kninska županija od eksploatacije mineralnih sirovina ostvarila je tek 150 tisuća kuna što je, tvrde predstavnici ‘Loze’, sramotno malo.
– Evidencija potraživanja za naknade od prodaje mineralnih sirovina ne postoji, iako to svake godine nalaže Državna revizija, a naknada od bruto prihoda prodaje iznosi 2,6 posto koji idu na račun jedinica lokalne uprave, od čega 1,3 posto ide jedinici lokalne samouprave, a 1,3 posto županijskom proračunu ukoliko se kamenolom nalazi na području od posebne državne skrbi. Prema Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama na našem području postoji 37 eksploatacijskih i 20 istražnih prostora, no nije poznato koliko ih je uopće u funkciji te kako je moguće da se neka istražna polja istražuju više od 10 godina?! Tvrtka Batolit, primjerice, istražne radnje polja Kršine započela je u studenom 2000. godine, dakle prije 12 godina – kazao je Ledenko dodajući kako se treba javnom raspravom u koju će biti uključeni stanovnici Dubrave i vlasnici susjednih parcela istražiti kakvu korist imamo od novih kamenoloma.
REVIZIJA SVIH TVRTKI
Zainteresirani koncesionar, spomenuta ruska tvrtka, nastavlja Ledenko, već ima jedno polje arhitektonskog kamena u Čvvljevu koje ne eksploatira, a ni na Krtolinu nije proizvodnja dovedena do ugovornih godišnjih kvota.
– Stoga ćemo od Odjela za gospodarstvo Šibensko-kninske županije zatražiti reviziju koncesija svih tvrtki koje se bave eksploatacijom sirovina kako bi imali uvid u podatke o broju zaposlenih, bruto prihodima i ispunjavanju kvota iz koncesijskog ugovora. Opravdanje odgovornih u Županiji, kako mehanizam za kontrolu ima samo država, ne prihvaćamo, jer određena sredstva Županija ubire od tih koncesija, stoga svoje novce moramo znati kontrolirati – zaključuje Ledenko.
Tanja Radić Lakoš napomenula je kako eksploatacija mineralnih sirovina ima velik utjecaj na okoliš, posebice na onečišćenje vode i zraka, te da je direktivom Europske zajednice propisana obvezna procjena utjecaja na okoliš što, prema njezinim podacima, nije zatraženo za Kršine.
