Počela je ‘čistka’ u državnim poduzećima – nakon najavljenih otkaza radnicima Hrvatskih željeznica i Hrvatskih autocesta, o viškovima se priča u Hrvatskim šumama te u Hrvatskoj elektroprivredi. I dok će u šibenskim poslovnicama HŽ-a i HAC-a bez posla ostati pedesetak ljudi, još nije poznata sudbina zaposlenih u HŠ-u i HEP-u.
– Provodimo reorganizaciju, što znači da će dijelu radnika u Distribuciji biti ponuđeni novi ugovori i uvjeti, koje oni mogu i ne moraju prihvatiti. U slučaju da ne prihvate nove uvjete, stari ugovori će vrijediti još mjesec dana, tada mogu birati hoće li uzeti stimulativnu otpremninu ili će ipak potpisati novi ugovor i premještaj na novo radno mjesto. Dakle, nitko neće biti izbačen na ulicu, tko god da ode, otići će vlastitom voljom – rezolutan je Luka Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata Hrvatske elektroprivrede.
Kako HEP ima dosta starijih radnika, dio njih otići će u mirovinu. Izvjesno je samo da će broj radnika u šibenskoj Elektri biti smanjen. No, koliko će ih biti manje, bit će poznato tek krajem ožujka, kada radnicima budu ponuđeni novi ugovori. Procjenjuje se tek da će HEP na ovaj način generalno ukinuti 700-800 radnih mjesta. Nije poznata ni sudbina radnika Hrvatskih šuma, jer su pregovori još u tijeku. I dok državna poduzeća i ustanove ukidaju radna mjesta, ništa bolje nije ni u realnom sektoru. No, ne postoji podatak o tome koliko je radnih mjesta na šibensko-kninskom području izgubljeno u pojedinačnim sektorima, već samo zbirni broj osiguranika. Od početka krize 2007. godine, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, šibensko-kninsko područje ostalo je bez 1 220 radnih mjesta. Toliko je manje osiguranih osoba – dok ih je u listopadu 2007. HZMO evidentirao 31 309, u listopadu 2012. godine u evidenciji HZMO-a ostalo je 30 089 osiguranika. Hrvoje Marušić, predsjednik dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako su državne službe trebale smanjiti broj radnika, ali ne na ovaj način.
MARUŠIĆ: GOSPODARSTVO NAM JE MRTVO
– Problem je što su otkazi u državnim službama krenuli bez otvaranja radnih mjesta u realnom sektoru. Nemoguće je doznati koliko je trenutačno otvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru, no sigurno je da ih je sve manje. Jer, za razliku od državnih službi, u kojima su radnici koliko-toliko zaštićeni zahvaljujući sindikatima, radna mjesta u realnom sektoru nestaju preko noći – ističe Marušić.
Dodaje kako su na ovaj način radnici otpušteni iz državnih tvrtki i dalje trošak poreznih obveznika, jer nisu nigdje zaposleni.
– Dobiju otpremninu, kasnije su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ili primaju socijalnu pomoć. Realno, nije ništa postignuto, jer ti radnici i dalje ne pridonose gospodarstvu, koje je potpuno mrtvo, bez budućnosti – pesimističan je Marušić.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji datiraju iz listopada 2012. umirovljenika nešto više – čak 30 772. U Šibeniku je najviša nezaposlenost – na gradskom području ne radi čak 4560 ljudi, što čini preko 50 posto ukupne županijske statistike. Kada imamo na umu da prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Šibeniku živi 34 242 stanovnika, te da je samo dio radno sposoban, jasno je da je ovakva brojka dramatična. Vladine mjere zasad se nisu odrazile na otvaranje novih radnih mjesta, pa bi, ako se negativni trendovi nastave, mogli očekivati post-ratnu stopu nezaposlenosti. Bukvalno, više je zaposlenih bilo u ratu, što nije ni čudno, jer je tada još uvijek poslovao dio industrijskih postrojenja i socijalističkih tvrtki, od TEF-a, Poliplasta, Šibenke do Slobodne Plovidbe i Revije, koji su i danas u stečaju.
– Problem je što ne postoji nikakva perspektiva. Nijedna vlada, sadašnja i prošla, nisu imale viziju, sve se odvija od danas do sutra, cilj je jedino da se koliko-toliko isplate plaće i preživi mjesec. No, tako ne možemo dalje – smatra Marušić.
REDAJU SE OTKAZI
U međuvremenu, samo se redaju novi otkazi. U Hrvatskim željeznicama na šibensko-kninskom području, podsjetimo, bez posla ostaje 30-ak radnika HŽ Carga. Zatim, u šibenskoj ispostavi Hrvatskih autocesta bez posla bi trebalo ostati 16 zaposlenih u održavanju tog državnog poduzeća te još šestero na naplatnim kućicama u Skradinu i u Vrpolju. Potvrdio je to prošli mjesec Anđelko Kasunić, predstavnik Nezavisnog cestarskog sindikata u HAC-u. Prema operativnom planu, dakle, samo na šibensko-kninskom području ova će državna tvrtka na ulicu bez posla izbaciti 22 osobe.
– Električari i operateri su prvi na listi otkaza. Objašnjeno je da sektor održavanja, odnosno operateri Šibeniku nisu potrebni, već je dovoljno da se o tim poslovima brinu kolege iz Splita. Šibeniku i Benkovcu je napravljena nepravda, jer uz Liku, gdje se ispostava Mala Kapela potpuno ukida, gube najviše ljudi – rekao je tada Kasunić.
Podsjetimo, Gotovinski centar FINE ukinut je prije nekoliko godina, a zapošljavao je dvadesetak ljudi. Otpuštale su i Hrvatske pošte, koje su ukinule središnji ured u Šibeniku i reorganizirale ispostave. Krajem 2012. godine najavile su otkaze za još barem tisuću radnika. Pitanje je koliko će ih bez posla opet ostati na šibenskom području?
