Oni su naši prijatelji, poznanici, članovi obitelji… Ama baš svatko poznaje nekog tko se našao na nedavno objavljenoj listi dužnika porezne uprave. Na takozvanom Linićevom ‘stupu srama’ s područja Šibensko-kninske županije našlo se 1.398 građana, 401 obrtnik te 115 pravnih osoba. Prema podacima Ministarstva financija, listu pravnih osoba posve očekivano predvodi malverzacijama obojen šibenski Autotransport s oko 59 milijuna kuna ukupnog duga za porez i doprinose, a popis obrtnika i građana samo je potvrdio činjenicu da je pokretanje vlastitog posla u Hrvatskoj vrlo rizičan pothvat. Otkrio je i to da je aktualna vlada popis odlučila objaviti na brzinu, bez prave ideje o sankcijama ili mogućnostima naplate dugova, računajući valjda na psihički učinak objave same liste. Međutim, dužnici kažu, lista je razotkrila najviše aljkavost državne administracije.
– Recite mi, možemo li mi tužiti državu zbog nerada? Trebali bi, jer moj obrt je zatvoren prije četiri godine. Potraživanja državi sam platio. Oni mi svejedno zaračunavaju doprinose kao da je riječ o živom pogonu, još na to ide lihvarska kamata od 14 posto i eto vam duga – kaže Vladimir Buneta, koji se najvećim dijelom zbog dugova za obavezno osiguranje našao na listi.
Obrt za marketing vodio je godinu dana, a kada nije uspjelo, stavio je ključ u bravu. Od kraja 2007. nagomilalo se čak 144 tisuće kuna duga.
ANTIPODUZETNIČKA KLIMA
– Lista otkriva samo njihov nerad, jer da su zbilja radili svoj posao, poreznici bi napravili reviziju svakog pojedinačnog slučaja. Ovako ćemo se samo jednog dana lijepo naći na sudu – kaže Buneta.
Dodaje kako je cijeli sistem smišljen samo kako bi isisao što više iz građana koji pokušavaju pokrenuti posao. Isto govori Dean Matura, vlasnik jednog ugostiteljskog objekta koji se na listi našao zajedno sa suprugom. On zbog starog dugovanja, a ona zbog novog duga nastalog posljednje tri godine.
– Moj dug je star preko 12 godina i trebao je već otići u zastaru. Riječ je o čistoj kamati, jer sam potraživanja platio, no kada sam se žalio, dobio sam odbijenicu. Koliki je nerad poreznika, pokazuje i njihova evidencija, kada sam promijenio ime kafiću, zaveli su to kao novi posao, što je apsurdno – govori Matura o svojih 50-ak tisuća kuna duga. Lista je, kaže, samo potvrdila da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima, jer se na njoj našao svatko tko se okušao na tržištu.
– Moja supruga se našla na listi zbog duga kafića od posljednje tri godine. Do 2009. kada je uvedena zabrana pušenja, radili smo dobro, bez dugovanja. Otada, promet nam samo pada. Parafiskalni nameti su preveliki i država uzme više nego što mi zaradimo – govori Matura.
Upravo zbog nameta, obrt za izradu narodnih nošnji je zatvorila Nelica Knežević iz Vodica i prešla u kućnu radinost. Ostao joj je dug od 106 tisuća kuna, većim dijelom je riječ o dugovima za obvezna osiguranja. Kaže, uopće nije provjeravala nalazi li se na listi.
– Sigurno je da se na listi našao svatko tko bilo što proizvodi, dok trgovce nećete naći među dužnicima. Iako se i oni žale u posljednje vrijeme – govori rezignirano Nelica Knežević.
Sretna je što je osmislila proizvod koji ima trajnu vrijednost, no to zadovoljstvo ipak ne može kapitalizirati. Već 20 godina u Hrvatskoj se stvari ne odvijaju kako bi trebale, kaže naša sugovornica.
NEREALNA DAVANJA
– Nerealna su davanja, a vi kada nešto platite, očekujete nešto i zauzvrat. Skupo nije ono što puno košta i vrijedi plaćenu cijenu, već je skupa preplaćena usluga. Naši zakoni tjeraju ljude van iz biznisa – zaključuje ova nekadašnja obrtnica.
Na popisu dužnika našli su se brojni šibenski i vodički ugostitelji, vlasnici knjižara, glazbeni menadžeri, mesari, preprodavači povrća i voća, grafičari, kozmetičari, novinari… No, na listi se možete naći čak i ako nikada niste sami vodili posao. U nekim županijama na listi su bila i maloljetna djeca, dok je na šibensko-kninskom području praksa da članovi obitelji otvaraju obrte preko imena punoljetne djece. Iako ga sami nisu napravili, dug na njihovo ime ipak ostaje na otplatu. Pravne osobe najveći su dužnici, no tu nema puno panike. Za razliku od obrtnika i građana koji zbog dugova mogu ostati bez plaće, automobila i imovine, kada tvrtke ne mogu više plaćati račune, uglavnom je posljedica stečaj. I dok se o uvođenju osobnog bankrota u Hrvatskoj tek raspravlja, neovisno o ishodu stečaja, propali poduzetnici uvijek mogu otvoriti novu tvrtku i zaboraviti stare dugove. Tko kaže da u Hrvatskoj ne vlada poduzetnička klima…
