Svi koji žele putovati, a nemaju dovoljno novca još uvijek slijede svoje želje i putuju svijetom zahvaljujući sve popularnijem ‘low – budget’ načinu putovanja, tzv. couchsurfingu. Na planeti Zemlja takvih je putnika oko četiri milijuna i brojka im raste. No, to ne može svatko jer, da biste bili ‘surfer’, za početak morate biti otvorenih svjetonazora jer putovati ‘couchsurfingom’ znači ne samo besplatno spavati na tuđim kaučima, već i svoj kauč besplatno ustupiti neznancima.
Iskustva onih koji su putovali i koji još uvijek putuju svijetom neopterećeni troškovima smještaja neprocjenjiva su, a s nama ih je podijelio Igor Seder koji je samo ove godine, u četiri mjeseca, u svom tišnjanskom domu ugostio tridesetak gostiju, prošle godine duplo više, a sam je spavao na preko stotinu tuđih kreveta.
MOJ BRAT IZ JUŽNE AMERIKE
– Sa svih tih putovanja imam izvrsna iskustva. Možda sam imao jedan ili dva osrednja. Kad sam ove godine krenuo sa ‘surfingom’ ugostio sam Argentinca, mog brata iz Južne Amerike, kako ga zovem, koji je trebao ostati dva dana, a ostao je pet dana kod mene i još pet kod prijateljice u Primoštenu, tako da smo se na kraju družili deset dana i bilo je to stvarno jedno pozitivno iskustvo – prepričava nam Igor koji je i član virtualne zajednice ‘surfera’ na portalu www.couchsurfing.com gdje je svakom tko želi putovati na ovakav način preporučljivo da izradi svoj profil i bude što iskreniji kako bi ljudi kod kojih dolazi ili koji će njemu doći imali pravu percepciju onog tko stoji iza napisanih riječi. Igor je u svijet ‘surfera’ ‘upao’ i prije nego što je toga postao svjestan.
– Kad sam počeo primati ljude kod sebe, ‘tresla’ me pozitivna trema, ali toga nije bilo kad sam spavao kod drugih. Za mene se to odvilo nekako prebrzo. Bio sam u velikoj grupi ljudi, stalno sam upoznavao nove. Nisam ni stigao stati da mi to sve ‘sjedne’. Toliko sam se toga nakupio da sam, kad sam postao svjestan, već bio afirmiran ‘surfer’. Sve je išlo s takvom lakoćom. Nije mi trebala aklimatizacija jer sam jednostavno osjetio da je to ‘to’, da je to za mene prirodno. Bio sam predodređen za takav način života. Kao da sam otvorio vrata u neki novi svijet – sa smiješkom nam priča svjetski putnik koji se kao ‘surfer’ sprema na još jedno proputovanje Europom i to već krajem ove godine. Kad krene, stat će na cestu, dignuti palac u zrak i stopirati jer CS i autostopiranje idu jedno s drugim.
– Tko je ikad mogao zamisliti da ćeš se moći uputiti na put na više od pola godine, a da potrošiš tisuću eura. Puno uštediš, iako većina ljudi koja putuje na ovaj način, ne voli pričati o novcu. ‘Couchsurfing’ i stopiranje ‘skinu’ 70 posto budžeta. Smiješno je to, ali kad već ne trošiš novac na smještaj, onda i ‘stopaš’. Europa je savršena za taj ‘lifestyle’. Ovdje nam je savršeno za stopiranje, svi znaju da je to razvijeno i sve koje znam na taj su način čak nekoliko puta proputovali Europu – priznaje Igor.
NAJVAŽNIJI SU LJUDI
S Igorovim se načinom putovanja sigurno neće složiti osobe koje vole komoditet i privatnost čak i kad su na putu (kao i većina roditelja), ali on ga hvali i onda kad zvuči najmanje glamurozno.
– ‘Couchsurfing’ neće ti uvijek pomoći, tako da moraš biti spreman spavati i negdje sa strane, nekad nećeš upoznati super ljude putem CS-a. Jedan dan možeš imati jedan dio kuće ili cijelu kuću ili apartman samo za sebe, možeš imati svoj krevet i sobu, a drugi dan možeš spavati u sobi s 20 ljudi, na podu bez ičega, na parketu sa psima, u vrtu, kamp kučici – otkriva i dodaje kako su kod CS najvažniji ljudi koji susrećeš, iskustva koja stječeš i spoznaja samog sebe. (sk)
DOBRE I LOŠE STRANE ‘COUCHSURFINGA’ PREMA IGORU SEDERU:
Prednosti:
– Upoznaješ ljude s različitih strana svijeta
– Iskustva koja stječeš oblikuju te
– Takva ti putovanja daju energiju, polet, osvježe te
– Uštediš puno novca
Nedostatci:
– Ljudi koji ne razumiju filozofiju CS-a, koji ne čitaju profile
– Gosti koji se ponašaju kao kod kuće pa bude razbijenih stvari, prozora, kuća u neredu
– Ljudi koji ne čitaju profile
Stanje ‘couchsurfinga’ u Šibeniku
– ‘Couchsurfing’ je jako slabo razvijen na obali, no u Zagrebu postoji razvijena CS zajednica s oko dvije i pol tisuće ‘surfera’. Obala ‘stoji’ loše. Praktički, svi ‘surferi’ koji dolaze u Dalmaciju stanu u Šibeniku jer smo najaktivniji. U Zadru i Splitu je veoma malo ‘surfera’, a o Dubrovniku da i ne govorimo. Kod nas je to još uvijek u začetcima – priča nam Igor Seder, te dodaje kako je to pitanje mentaliteta jer ovdašnji ljudi u tri ljetna mjeseca ‘trče’ za zaradom.
– Ljudi tih par mjeseci žele maksimalno iskoristiti kako bi zaradili. Ispočetka sam bio zabrinut kako će ljudi u Tribunju reagirati jer je to mala sredina i iz njihove perspektive to radim zbog zarade, a ne plaćam turističku pristojbu – prenosi nam. No, Igor ne naplaćuje ništa, a iskustvo koje stekne je neprocjenjivo i obostrano.
