Otvaranjem izložbe starih razglednica Šibenika iz fonda Knjižnice i predstavljanjem zbornika ‘Dječji odjeli kroz suradnju s javnošću’ u nakladi Knjižnice proslavljena je dvostruka obljetnica – 90 godina od osnutka Gradske knjižnice Juraj Šižgorića, te 140 godina od tiskanja Pravilnika Narodne slavjanske čitaonice u Šibeniku, tiskane u Zadru. Obilježavanju tih važnih obljetnica prisustvovali su brojni gradski kulturnjaci, poduzetnici, te svi ljubitelji lijepe, pisane riječi, kao i gosti iz Zagreba, djelatnici Knjižnice grada Zagreba, Nacionalne sveučilišne knjižnice.
BUĐENJE SVIJESTI
S obzirom da u šibenskoj povijesti nije bilo obitelji koja nije imala vlastiti knjižnicu, a osim privatnih knjižnica postojale su i samostanske (samostani sv. Lovre i sv. Frane), s prolaskom vremena bilo je logično da Šibenčani, zaljubljenici u lijepu riječ, dobiju knjižnicu koja će na jednom mjestu objediniti svaku pisanu riječi, a koja će, pak, biti na raspolaganju svim svojim korisnicima. Konačno su je dobili šezdesetih godina 19. stoljeća.
– U tom su preporodnom razdoblju širom Dalmacija otvarane narodne knjižnice i čitaonice. Naravno, Šibenik je među prvim dobio Narodnu slavjansku čitaonicu, a njen je Pravilnik potvrđen pet godina nakon – prisjetio se v.d. ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Vilijam Lakić u svom uvodnom govoru, dodajući da se primjerak tog Pravilnika, mada nepotpun, čuva u Muzeju grada Šibenika.
Lakić je podsjetio okupljene kako je tadašnja Čitaonica otvorena s ciljem da promiče hrvatsku riječ, u svrhu buđenja nacionalne svijesti i borbe za kulturni identitet. Danas, tri stoljeća nakon, buđenje svijesti i borba za kulturni identitet ponovno su aktualni ili kao da nikad nisu ni došli svome kraju. Šibenska gradska knjižnica još je jednom postala mjesto gdje počinje borba za grad, njegovo ‘ja’. No, nakon 19. stoljeća, nekoliko promijenjenih adresa devedeset godina stara Gradska knjižnica napokon se vratila na mjesto odakle joj potječe prvi spomen. Na mjesto nekadašnje Narodne slavjanske čitaonice čiji Pravilnik danas slavi 140 godina postojanja.
JOŠ JEDNA GODIŠNJICA
Pored redovite knjižnične djelatnosti, šibenska se knjižnica bavi izdavaštvom. U prosjeku se godišnje tiska pet naslova, a tu je djelatnost započela u tada najgore moguće vrijeme – u vrijeme Domovinskog rata. Knjižnica je tada zadovoljavala potrebe svojih korisnika, nastavit će to raditi i dalje, a svemu tome šibenska je Gradska knjižnica Juraj Šižgorić uzor svim ostalim knjižnicama Lijepe Naše.
– Mislim da je pred Knjižnicom najveći izazov da u teškim vremenima zadrži razinu do koje je došla i da projekte koje ima nastavi u mjeri u kojoj će to moći, da nastavi izdavati knjige, digitalizira svoju građu te da svi zajedno doživimo, po šibenski rečeno, još okrugliju godišnjicu, onu stotu – poželio je Lakić, ne skrivajući suzu u oko zbog izostanka čovjeka koji je obilježio šibensku kulturu, knjižnicu, zbog prerano preminulog Milivoja Zenića.
