Više

    Nositelj liste Socijaldemokrata u 9. izbornoj jedinici

    F. Vidović: Banj i sv. Mihovil započeti dok sam bio dogradonačelnik primjer su vizije razvoja Šibenika

     

    Franko Vidović, nositelj liste Socijaldemokrata u 9. izbornoj jedinici kaže da je, s jedna strane Hrvatska kao mediteranska zemlja najovisnija o turizmu, a s druge strane turizam se razvija stihijski bez strateških odluka. Vidović govori o trenutnom stanju turističkog sektora u zemlja, ali i ključnim koracima koje bi Vlada trebala poduzeti za rješavanje izazova u turizmu.

    Ovih dana slušamo o razvoju turizma u Hrvatskoj, Vlada se hvali postignućima u tom sektoru, pa nas zanima kako biste sažeto opisali trenutno stanje turističkog sektora u zemlji?

    – Hrvatski turizam se razvio stihijski, bez strateških odluka, oslanjajući se uglavnom na
    komparativne prednosti prirodnog okruženja. To je rezultiralo visokom koncentracijom
    turizma u određenim regijama, što dovodi do sezonalnosti i rasta cijena nekretnina. Također dovodi i do betonizacije obale i gubi se ona čar s kojom se reklamiramo u svijetu a to je Mediteran kakav je nekad bio. Udio privatnog smještaja u turističkoj ponudi je znatno
    porastao u posljednjih 10 godina. Socijaldemokrati se zalažu za održiv turizam, važno je
    uskladiti razvoj turizma s očuvanjem prirodnih resursa i održivim modelom poslovanja.
    Turizam jeste važan dio hrvatske ekonomije, ali oslanjanje isključivo na njega može biti
    rizično. Raznolikost ekonomskih grana je ključna za stabilnost i otpornost ekonomije.

    Kako to utječe na ekonomiju i društvo Hrvatske?

    – Hrvatska je od svih zemalja EU, pa i svih mediteranskih zemalja, najovisnija o turizmu. To se manifestira s izrazito štetnim posljedicama po ekologiju, prostor, društvo i ekonomiju. U
    Hrvatskoj imamo 0,26 turističkih postelja po glavi stanovnika, dok ni u jednoj drugoj
    europskoj zemlji taj broj ne prelazi 0,1.To znači da smo prebukirani i da je takav vid turizma neodrživ na duže staze.

    Koji su, prema vašem mišljenju, ključni koraci koje bi hrvatska vlada trebala poduzeti kako bi se riješili izazovi s kojima se suočava turizam?

    – Vlada bi trebala usvojiti multidisciplinarni pristup koji bi obuhvatio različita ministarstva, od
    porezne politike do prostornog planiranja. Ključno je diversificirati turističku ponudu,
    poticati razvoj visokokvalitetnog hotelskog smještaja te osigurati održivost turizma kroz
    balansiranje ekonomske koristi i zaštite okoliša.To zahtijeva suradnju svih dionika, uključujući vlasti, turističke operatore i lokalno stanovništvo.
    Država treba pružiti veću podršku malim i srednjim poduzetnicima kroz olakšavanje
    administrativnih procesa, smanjenje fiskalnih nameta i pružanje poticaja za inovacije i razvoj novih turističkih proizvoda. Također, potrebno je uložiti u modernizaciju poljoprivrede i razviti efikasne mehanizme distribucije hrane kako bi se domaći proizvodi mogli integrirati u turističku ponudu.

    Razvoj turizma u lokalnim zajednicama, kako vi to vidite?

    – Država bi također trebala podržati lokalne inicijative i projekte koji potiču razvoj turizma u
    lokalnim zajednicama. Održivi turizam može imati značajan pozitivan utjecaj na lokalni
    ekonomski razvoj. Promicanje autentičnih turističkih iskustava i podrška lokalnim malim i
    srednjim poduzećima može povećati prihode lokalnog stanovništva i potaknuti razvoj
    lokalne ekonomije. Također, održivi turizam može potaknuti očuvanje lokalne kulture,
    tradicije i zanata, što može dodatno doprinijeti kulturnom i ekonomskom bogatstvu
    destinacija. U to je obuhvaćena lokalna poljoprivreda, turizam u zaleđima obale koji se isto
    tako stihijski razvija i počiva na aparmanizaciji.

    Dakle, nema razvijenog programa koji bi te krajeve uključio u turističku ponudu. Šibenik vam je primjer za uspješni zaokret grada koji je bio samo tranzitni a sada je grad u koji ljudi dolaze na odmor. Do 2012. godine Šibenik je bio industrijski grad i kao takav jedan od rijetkih, ako ne i jedini grad na Jadranu koji nije imao gradsku plažu. U to vrijeme sam bio dogradonačelnik i bilo je potrebno stvoriti preduvjete da bi se počeo razvijati turizam. Danas, zahvaljujući mojoj tadašnjoj koalicijskoj vlasti u Šibeniku, imamo jednu od najljepših plaža na Mediteranu, s prekrasnim pogledom na vizuru grada, plažu Banj. Usporedo s tim započet je i projekt, danas svjetski poznate pozornice sv.Mihovil. Sve to je bila vizija kako od industrijskog grada, komu je cijela proizvodnja ugašena 90-tih napraviti grad koji bi privlačio turiste, da bi postao poželjna destinacija. Dakle, ako imate dobru viziju, možete mnogo toga napraviti za svoju lokalnu zajednicu, Šibenik je uspješan primjer da se to može.

    Klimatske promjene su negativan i otežavajući faktor u turizmu i poljoprivredi. Imaju li Socijaldemokrati smjernice kako utjecati na te faktore?

    – Nažalost, suočeni smo s tim problemom klimatskih promjena koje su svake godine sve
    ekstremnije. Mi se zalažemo za prelazak na obnovljive izvore energije poput solarne,
    vjetroelektrana, hidroenergije. To su resursi kojih imamo na svu sreću na pretek a nisu
    dovoljno iskorišteni. Trenutno, obnovljivi izvori energije čine oko 31% ukupne kombinacije
    izvora energije u Hrvatskoj, to vam sve govori.

    U sektoru turizma, korištenje zelenih energija za napajanje hotela, restorana i transporta
    može smanjiti ugljični otisak destinacija i pomoći u očuvanju prirodnih ljepota. U
    poljoprivredi, primjena solarnih sustava za navodnjavanje, korištenje biogoriva za
    mehanizaciju i grijanje te investicije u energiju vjetra za poljoprivredne pogone mogu
    smanjiti emisije i troškove.

    Ukupno, upravljanje otpadom i korištenje zelenih energija su ključni za održivost turizma i
    poljoprivrede u kontekstu klimatskih promjena. Implementacija ovih praksi zahtijeva
    suradnju vlada, privatnog sektora, lokalnih zajednica i pojedinaca kako bi se osiguralo
    očuvanje okoliša i održiva budućnost za sve.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Tijekom jutra i navečer moguće mjestimične nestabilnosti

    Iako je na šibenskom području ponedjeljak bio suh i vruć, novi je tjedan u mnogim mjestima počeo uz kišu, glavninom u noći i ujutro,...

    ‘LJUK’ 2024: Bogat i raznovrstan ljetni program u...

    I ove godine Narodna knjižnica i čitaonica Tisno za svoje korisnike i posjetitelje pripremila je bogat i raznovrstan program naziva 'LJUK'- Ljeto u knjižnici...

    Kasne porodiljne naknade – HZZO pere ruke, majke...

    "Sustav je zakazao. Tisuće majki nisu dobile porodiljne naknade, komplikacije, bolovanja, naknade za rad na skraćeno radno vrijeme. Nitko nam je odgovara na poruke...

    Kod Feroterma u Ražinama u razmaku od 14...

    Iz Policijske uprave Šibenik doznajemo da su se danas kod Feroterma u Ražinama dogodile dvije prometne nesreće u razmaku od 14 minuta. Prva prometna dogodila...

    NAJNOVIJE

    Tijekom jutra i navečer moguće mjestimične nestabilnosti

    Iako je na šibenskom području ponedjeljak bio suh i vruć, novi je tjedan u mnogim mjestima počeo uz kišu, glavninom u noći i ujutro,...

    ‘LJUK’ 2024: Bogat i raznovrstan ljetni program u Narodnoj knjižnici i čitaonici Tisno

    I ove godine Narodna knjižnica i čitaonica Tisno za svoje korisnike i posjetitelje pripremila je bogat i raznovrstan program naziva 'LJUK'- Ljeto u knjižnici...

    Kasne porodiljne naknade – HZZO pere ruke, majke bijesne: “Zašto smo na zadnjem mjestu?”

    "Sustav je zakazao. Tisuće majki nisu dobile porodiljne naknade, komplikacije, bolovanja, naknade za rad na skraćeno radno vrijeme. Nitko nam je odgovara na poruke...

    Kod Feroterma u Ražinama u razmaku od 14 minuta dogodile su se dvije prometne nesreće

    Iz Policijske uprave Šibenik doznajemo da su se danas kod Feroterma u Ražinama dogodile dvije prometne nesreće u razmaku od 14 minuta. Prva prometna dogodila...