Zbog otpora i javnosti i politike, porez na nekretnine neuspješno su, već dva puta, pokušale uvesti i SDP-ova i HDZ-ova vlada. Priprema Registra stanovništva i kućanstava ponovno je aktualizirala pitanje – je li sazrelo vrijeme da Hrvatska, kao i mnoge druge europske zemlje, uvede porez na nekretnine – piše HRT.
I dok iz Vlade kažu da će o novom porezu razmišljati “u budućim vremenima”, podsjećaju da je od prvog siječnja znatno povećan iznos poreza na kuće za odmor. Naime, maksimalan iznos tog poreza skočio je s dva na pet eura po četvornom metru.
Čak 50-ak gradova i općina uvelo je najveću stopu poreza – od gradova poput Zagreba, Rijeke, Šibenika i Dubrovnika preko Rovinja i Visa do manjih mjesta poput Žminja ili Tribunja.
Porez na kuće za odmor “na mala je vrata”, bez velike pozornosti javnosti, postao je prilično velik porez na imovinu. I ne odnosi se samo na kuće za odmor, unatoč nespretnom nazivu – kaže ministar financija.
– Sada imamo zakon, odnosno jedan porez koji se doista zove porez na kuću za odmor, ali se on odnosi na širi skup nekretnina, odnosno građevina i dijelova građevina, kao što sam istaknuo, osim onih koje nisu namijenjene za trajno stanovanje i koje nisu u trajnome najmu – rekao je Marko Primorac.
Nekretnine u Hrvatskoj oporezuju se još i putem spomeničke rente, komunalne naknade i doprinosa. Sve se to bezuspješno pokušavalo ujediniti i unaprijediti u moderan porez na nekretnine. No previše složen je to porez, kaže Mladen Vedriš, da bi se mogao uvesti bez temeljitih priprema.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
