Ustavni sud danas je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna. Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje – piše Index.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
“Na sjednici donijeli smo rješenje, nismo prihvatili prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini”, objavio je Šeparović. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
“Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi put smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – u pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj.
Izborne jedinice
“Mi smo 7. 2. 2023. donijeli odluku i ukinuli Zakon o izbornim jedinicama. Utvrdili smo da biračko pravo u 10 jedinica nema izbornu snagu. Naložili smo da se to ispravi i u današnjoj odluci smo bitno naveli sljedeće – Ustav ne postavlja zahtjeve kakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je tu slobodan, a nije Ustavom propisano kakav model izbornih jedinica mora biti usvojen.
“Zakonodavac je ispoštivao da svaki glas jednako vrijedi i to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim, niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom”, dodao je. “Ministarstvo stalno prati kretanje birača i obavještava vladu i sabor”, dodaje.
“Što se tiče cijepanja izbornih jedinica, utvrdili smo da nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od +/- pet posto. Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama i drugim kriterijima”, zaključio je Šeparović. Za ovu odluku glasalo je devet sudaca, a četvero je bilo protiv – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec te Ingrid Antičević Marinović.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
