Povećanje plaća premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Zorana Milanovića, ministara i drugih državnih dužnosnika javnost dominantno ne odobrava, piše Index. U Indexovoj anketi je glasalo više od 29 tisuća čitatelja, od čega 58 posto smatra da ne zaslužuju ni plaće koje su do sada imali, 16 posto smatra da trebaju dobiti povećanje, ali manje od najavljenog, 16 posto da zaslužuju trenutne plaće, ali ne povećanje, dok 10 posto smatra da “zaslužuju ovo povećanje jer su stručni, rade sjajno i imaju velike uspjehe”.
Prema izračunima, Plenkoviću bi plaća trebala narasti na 5534 eura neto, što je 2274 eura više nego sada. To je 1.7 puta više od sadašnje prosječne neto plaće u Hrvatskoj, tj. premijer će dobiti povišicu u visini cijele jedne prosječne neto plaće plus dodatnih 950 eura. Time će postati jedan od najbolje plaćenih premijera u EU državama sličnog standarda.
Plenković sebi radikalno povećao plaću u odnosu na državni prosjek
Tema plaća premijera, ministara i drugih državnih dužnosnika je otvorena još u svibnju, nedugo nakon izbora. Prema Indexovom izračunu, tada je premijer Andrej Plenković imao 2.2 puta veću plaću od prosječne u Hrvatskoj, u bruto iznosu.
Gledano u neto iznosu, plaća premijera Plenkovića je bila 2.46 puta veća od prosječne plaće u Hrvatskoj za travanj ove godine. Sada će biti više nego četiri puta veća (4.16 puta). To će ga “pogurati” na ljestvici, pa će biti jedan od najbolje plaćenih premijera u državama EU sličnog standarda.
Plenković postaje jedan od najbolje plaćenih premijera
Daleko najveću plaću ima mađarski premijer Viktor Orban, bruto 16 tisuća eura mjesečno. Nakon njega su premijer Slovačke Robert Fico (11 tisuća) i Češke Petr Fiala (10.8 tisuća). Plenković će novim rastom plaće postati jedan od najbolje plaćenih, nakon trojice nabrojanih, s ukupnom plaćom u bruto iznosu 9367 eura. .
Prestiže premijerke Estonije, Latvije, Litve, Italije te premijere Grčke, Poljske, Slovenije i Rumunjske. S mj. bruto plaćom od 4646 eura je sada manje plaćen od njih, ali zamjetno povećanje ga “lansira” na četvrtu poziciju od promatranih država sličnog standarda.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
