Svijet se 2008. i 2009. godine nepovratno promijenio nakon dvije velike krize. Prvu krizu je 2008. zapalila slabašna regulacija američkog tržišta nekretnina i banaka koje su u svojoj pohlepi dovele do sloma financijskog tržišta. Druga kriza, ona iz 2009., pogodila je Europu prelijevanjem iz Amerike – preko noći nestalo je jeftinog novca za financiranje država, neki su proglašavali slom eura, a hrvatsko je gospodarstvo upalo u recesiju koja je trajala do polovice 2014. godine, piše Tportal.
U kakvom je stanju hrvatsko gospodarstvo pred neminovnu recesiju, koja je već možda i počela, kako izgleda okruženje i koji su najveći rizici što nas očekuju 2023. godine. Danas, na izmaku 2022., svijet je doista znatno drugačiji nego 2008. godine, no neke paralele moraju se povući. Ovih dana svjedočili smo propasti još jedne kriptoburze iz koje su isparile milijarde dolara. Kriptoapostoli diljem svijeta, nakon godina propovijedanja o tome da će kriptovalute promijeniti sve nabolje i decentralizirati financije, sada pozivaju na strožu regulaciju. Kao glavni adut kriptovaluta već godinama navodi se to da one ne potpadaju ni pod kakvu centraliziranu regulaciju poput banaka, već daju pojedincima veliku ‘slobodu’ i ‘moć’. Ta moć koštala je ulagače u FTX nekoliko desetaka milijardi dolara, a pravi broj vjerovnika još se ni ne zna.
Treba primijetiti da i danas, kao i pred slom 2008., bankari u Londonu i New Yorku – dva glavna svjetska financijska centra – isplaćuju rekordne bonuse te da se luksuzni proizvodi, baš kao i tada, enormno prodaju, a francuski vinari navodno imaju velike probleme jer su rasprodali sve najskuplje šampanjce… Pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini već su pomalo iza svjetskih burzi, na kojima dionice kotiraju i dvostruko bolje nego zadnje ‘dobre’ godine, 2019.
Više pročitajte OVDJE.
